Struju, sklopke, algoritme i programiranje Vito Čuić i Dino Žličar imaju u malom prstu. Jedan je elektrotehničar, a drugi tehničar za računalstvo. Ovi maturanti kažu, svoje zanimanje ne bi mjenjali.
"Prednost strukovne škole je što je posao moguće dobiti odmah, pogotovo u računalstvu što je sada široko područje, tako da posla ima", kaže nam Vito Čuić, učenik Elektrotehničke škole u Zagrebu
"Iz srednje škole izlazim kao gotov čovjek. Elektrotehniku sam izabrao jer je to budućnost. Nakon škole mogu odmah ići raditi, a mogu i nastaviti školovanje", ističe Dino Žličar, također učenik Elektrotehničke škole u Zagrebu.
Prošlogodišnji upisi su pokazali da interes učenika za strukovne škole raste. Najviše ih je odabralo zanimanje ekonomist, slijede tehničari za računalstvo, a zatim medicinske sestre i tehničari. Tu je i hotelijersko-turistički smjer, te elektrotehnika.
No, reforma strukovnog obrazovanja donosi promjene. Učenici svoje zanimanje neće birati u prvom, već u drugom ili trećem razredu.
"Umjesto da nakon osmog razreda biraju hoće li biti kuhar, konobar ili slastičar upisat će ugostiteljstvo, pa će se naknadno odlučiti koja ih kvalifikacija točno zanima", objašnjava nam Mile Živčić, ravnatelj Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Ukidaju se neki predmeti, a uvode moduli. Zajednički sadržaji unutar različitih područja će se spojiti, a predavat će ih više nastavnika. Kako će to izgledati u Elektrotehničkoj školi objasnio nam je ravnatelj Renato Matejaš.
"Elektricitet i magnetizam neće se učiti na satu fizike, nego će to biti dio strukovnog sadržaja gdje će nastavnik fizike, ili nastavnik strukovnog predmeta, ili zajedno to realizirati s učenicima u nekom od laboratorija", kazao je ravnatelj Matejaš.
Da strukovno obrazovanje treba promjenu smatraju i u Udruzi hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
"Sigurno će reforma donijeti modernizaciju jer radimo po nastavnim planovima i programima koji su starim 20 i 30 godina. Svaka struka se promijenila. Trebalo bi biti više prakse, učenja temeljenog na radu u školi i kod poslodavaca, a manje teorije koja je svrha samoj sebi", kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja
Mnogi nastavnici opće obrazovnih predmeta poput kemije, fizike, biologije, zabrinuti su da će ovo značiti smanjenje satnice i gubitak posla.
"Zapravo u strahu su da će se zbog gubitka nekog zasebnog predmeta taj predmet i ukinuti. Neće, samo neće živjeti sam za sebe nego u sklopu strukovnog modula i za nekim tim općim predmetima potreba će čak i porasti", naglašava Mile Živčić, ravnatelj Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Reforma u strukovnim školama trebala bi zaživjeti za dvije godine. Sada slijede pripreme i edukacija nastavnika.
