Koliko su česte promjene koje su nagnale da smokve rode u zimi, što se događa s prirodom i što je u biljnom svijetu najugroženije, odgovori na ta pitanja stižu nam s Hvara, s kojeg nam se javio iskusni agrometeorolog Marko Vučetić. S njim je razgovarala naša ekipa.
"Teško je reći da nisu, dapače događale su se ali ne tako iz godine u godinu, nije možda vidljivo kod svih biljaka ili većine biljaka koje se i danas vide", odgovara na pitanje jesu li se ovakve stvari i ranije događale umirovljeni agrometeorolog Marko Vučetić.
"Biljka mora odgovoriti na promjene u svom okolišu i onda vidimo te promjene, priroda se sama poravnava ili sama donosi odluke ovisno o okolnostima koje vladaju oko nje", dodao je.
Vučetić je i komentirao koje su to biljke koje su najugroženije.
"Prvenstveno voćke i to u sredozemnom, mediteranskom području jer sve te voćke moraju jedno određeno hladno razdoblje da bi mogli na proljeće reagirati i da bi mogli cvijet odnosno plod. To je prvenstveno kod breskvi ali vidimo da se to može dogoditi i kod masline koja je biljka koja ovdje znači opstanak", kazao je.
