Pritišću ih dugovi! Država pomaže, ali potrebne su više cijene: Hoće li ih plaćati građani?

Hrvatski zdravstveni sustav je i prošle godine završio u minusu, a najveći financijski pritisak nose bolnice s dugom koji je krajem travnja ove godine dosegnuo 720 milijuna eura. može li se to promijeniti i jesu li trendovi bolji?

Pacijenti u bolnicama moraju dobiti uslugu i lijekove, a njih najmanje zanimaju problemi u sustavu. No jedan od najvećih je dug koji je do travnja ove godine narastao na oko 720 milijuna eura.

"Najveći dio novaca odlazi na pokrivanje plaća zaposlenicima kao i za nabavku lijekova i medicinskog materijala, a mi smo jedna od rijetkih bolnica koja su u nekim granicama plaćanja dugova veledrogerijama unutar 120 dana", kaže Andrej Angelini, ravnatelj Opće bolnice Pula.

Blagi pomaci

Ipak, u dijelu sustava vide se blagi pomaci. Klinički bolnički centri, iako i dalje u minusu, ostvaruju nešto bolje rezultate i veće prihode nego ranije. "Određeni pomaci se iz godine godinu vide, i ti se dugovi iz godine u godinu smanjuju", kaže Ante Mihanović, ravnatelj Ljekarna splitsko-dalmatinske županije.

Dodatni iskorak, kažu stručnjaci, moguć je i kroz promjenu načina određivanja cijena bolničkih usluga.

"Ono za što se zalažemo i o čemu mi razgovaramo, da ravnatelji budu aktivni partneri zdravstvene ustanove, budu aktivni partneri HZZO kao kupcu zdravstvene usluge koji određuje cijenu na način da i oni sudjeluju u određivanju cijene zdravstvene usluge i visini limita", kaže Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. 

Povećanje cijena 

Povećanje cijena usluga podržavaju i domovi zdravlja, koji su se posljednjih godina također suočavali s financijskim pritiscima.

"Ova najava, što je bilo u savjetovanju, da je povećanjem plaćanja standardnih timova u biti najava da budućnosti nećemo imati ovakvih problema kao što smo imali '23. '24. i '25.", kaže ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Marko Rađa. 

Ministrica vjeruje da je moguće promijeniti trendove i smanjiti dugove uz dobro upravljanje ravnatelja zdravstvenih ustanova, i naravno, pomoć iz proračuna. 

"Povećan je proračun za državne potrebe zdravstva za 7 posto i svake godine raste, znači kontinuirano se radi potreba i proračun se povećava, a mi smo iz razine Ministarstva i HZZO-a povećali i prohode za bolnički zdravstveni sustav, time da to nije napravljeno samo zbog dugova u veledrogerijima, odnosno praćenjem rashoda, nego što se kontinuirano povećava prava radnika na plaću", kaže ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Upravo je država osigurala tijekom prošle godine dodatan novac za podmirivanje dijela duga prema veledrogerijama, a opskrba lijekovima nikad nije, bez obzira na dug, dovedena u pitanje.