Kakav zrak udišemo? / Od nečistog zraka u Europi godišnje umre 1200 djece. Istražili smo: Smijemo li disati punim plućima?

Kakav zrak udišemo? Prema najnovijim podacima situacija je konačno povoljnija. Ni jedan dio zemlje nije ni u crvenom ni u ljubičastom. U Zagrebu, Kutini, Sisku i Slavonskom Brodu žuta boja - odnosno umjereno zagađen zrak. Ostatak zemlje je u zelenom i plavom odnosno zrak je prihvatljiv i dobar. No, prije samo desetak dana situacija je bila puno lošija. U Sisku i glavnom gradu zrak je bio označen ljubičastom bojom odnosno bio je iznimno loš, dok je vrlo loš, s crvenom oznakom bio u Koprivnici, Kutini i Slavonskom Brodu. Globalno čak 97 posto stanovnika urbanih područja izloženo je koncentracijama čestica većima od preporučenih. Pa od nečistog zraka u Europi na godinu umre 1200 djece. O preporukama za građane u RTL Dosjeu

Leona Šiljeg

Leona Šiljeg

Dobitnica novinarskih nagrada, prati zdravstvo i obrazovanje, izvještavala i iz ratne Ukrajine

11.2.2024.
21:53
VOYO logo

Sve do jučer, trinaest dana za redom mjerne postaje pokazuju da je zrak onečišćen i izuzetno onečišćen - upozoravaju građani Slavonskog Broda

"Osjeti se, osjeti se. Možda je to od ovog velikog dima što ovdje bude kod nas. Sad vidim da rafinerija ne radi, pa je vjerojatno od toga", kaže Pavo Tekić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ne, ne. Ništa posebno. Uobičajeno zagađeno. To su uglavnom zagađenja iz dimnjaka. A uglavnom smo se već i navikli", kaže Velimir Bana.

Iako su naviknuli da je glavni krivac rafinerija, ona sada ne radi. Zrak je i dalje zagađen, a iz Građanske inicijative upozoravaju ništa se ne poduzima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ljudi su nezadovoljni s takvim stanjem, prvenstveno zato što nije ispoštovano Ustavno pravo Brođana na zdrav život i čist zrak", tvrdi Petar Tot- Đerđ, v.d. predsjednika Udruge Eko-Integral

Povjerenstvo za praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu nije zasjedalo tri godine. Za čist zrak godinama su se borili na ulici - problem traje 15 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prosvjed je možda rješenje, ali Brođani su zasićeni svojim problemima. U zadnjih 10 godina je toliko prosvjeda održano u Slavonskom Brodu, tako da mislim da neće donijeti ono rješenje koje treba donijeti", objašnjava Petar Tot- Đerđ.

Disati punim plućima ne mogu ni Zagrepčani. Iako je ovih dana kvaliteta zraka dobra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
TEŠKO SE DIŠE /

Opasan zrak u Zagrebu i okolici, građani tvrde: 'Ne može se disati'. Liječnik upozorio: 'Izbjegavajte ga'

Image
TEŠKO SE DIŠE /

Opasan zrak u Zagrebu i okolici, građani tvrde: 'Ne može se disati'. Liječnik upozorio: 'Izbjegavajte ga'

"Osjeti se skroz gdje sam prije stanovao u Travnom. Osjeti se na 2 km. Još nije ni toplo, kad dođe sparina, onda će biti još gore", kaže nam Zagrepčanin Ivica dok njegova sugrađanka Mira govori:

"Nekad je bolje, nekad lošije. Sve ovisi kako koji dan. Ovisi vjerojatno kako koji dan, kakav je zrak. Danas je malo protočno radi vjetra, onda nije toliko.Bilo je i dana kad nisam htjela izaći iz stana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krajem prošlog mjeseca mnogi su izlazili s maskom. Zagrepčanin Josip nam je prije destak dana kazao da nosi masku zbog lošeg zraka

"Kad iziđem na terasu, ne može se disati", kaže nam

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da problem postoji - upozoravaju i liječnici. Povećan je priljev pacijenata.

"Ono što mi vidimo u ovo vrijeme, osobito sada kada je zimsko vrijeme i kada je zagađenost zraka mikro česticama veća, imamo puno više povećanja kroničnih bolesti i puno veće opterećenje hitne službe zbog simptoma pogoršanja osnovne bolesti", objašnjava nam Gordana Pavliša, specijalist internist u Klinici za plućne bolesti KBC-a Zagreb

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Građani se češće javljaju i liječnicima obiteljske medicine. Sitnije čestice mogu ući u pluća ili završiti u krvotoku.

"Ne bi trebalo boraviti na takvom zraku. Treba boraviti što kraće, znači ne duže od pet minuta. I naravno ako je moguće, ali to je kažem za pacijente teško nositi zaštitne maske. Ne mislim pri tome na obične maske, nego one FFP2 ili FFP3 maske. Maske s visokom razinom zaštite", govori nam Dragan Soldo liječnik obiteljske medicine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz DHMZ-a pojašnjavaju da je veliki pritisak emisija lebdećih čestica zimi zbog gustog prometa i kućanstava koja se griju na drva.

Image

Posljednji podaci su iz 2021. i kažu da je u Europi umrlo 253 000 ljudi zbog kronične izloženosti česticama, 52 000 zbog dušikova dioksida i 22 tisuće zbog akutne izloženosti ozonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

U Hrvatskoj se lebdećim česticama može pripisati oko 3800 smrti na godinu, ozonu oko 340, a dušikovom dioksidu oko 270.

"Ono što jeste u domeni ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je upravo provođenje zelenih politika i dekarbonizacije. Konkretne mjere i poduzimanje akcijskih planova kada se utvrdi da je došlo do onečišćenja kvalitete zraka je na jedinicama lokalne samouprave., tvrdi Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnik glavnog grada odgovara još početkom mjeseca:

"Sve ove politike koje radimo, što se tiče širenja pješačke zone, unapređenja biciklističke infrastrukture, unapređenje javnog prijevoza, ključne su i mislim da ćemo dobiti još veću podršku građana Zagreba za to, kako bi isto tako imali i čišći i kvalitetniji zrak", kaže Tomislav Tomašević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Zagrebu je koncentracija čestica na godišnjoj razini unutar dozvoljenih granica.

"Vidimo da zadnjih nekoliko dana imamo povišenje lebdećih čestica koje mogu iritirati dišne putove. Posebno osobe koje imaju kronične bolesti, astmu, bronhitis mogu imati pogoršanje simptoma", ističe Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je koncentracija lebdećih čestica u zraku povišena preporučuje se kraći boravak na otvorenom.

"Sve veće aerobne aktivnosti ne bi trebalo provoditi, trčanje, vožnja biciklom. Sve ono što zahtjeva duboko disanje", naglašava Gordana Pavliša

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada bi se onečišćenje smanjilo prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije u prosjeku bi se život Hrvata produžio za oko godinu dana.

Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo