Novi udar na džepove građana? 'Cijene žitarica moraju ići nekoliko desetaka posto gore!'

Iz Zagreba ćemo do Slavonije. Kako će se skuplji plavi dizel odraziti na proljetnu sjetvu i jesu li dovoljne vladine mjere pomoći? S terena se javio naš reporter Bojan Uranjek. 

Čuli smo predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića, ministra poljoprivrede Davida Vlajčića, 20 milijuna eura poljoprivrednicima, 8 milijuna eura ribarima i šestomjesečni moratorij na ove HAMAG Bicro kredite.

KOLIKE SU ZALIHE? /

RTL Danas doznaje: Osam benzinskih postaja već ograničilo prodaju goriva!

Hoće li te Vladine mjere biti dovoljne poljoprivrednicima pitat ćemo Matu Brlošića, člana Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. Jesu li ove Vladine mjere pravi odgovor na ovo što se događa? 

Doista je teško reći, bolje išta nego ništa. U ovom slučaju možemo samo konstatirati da su ribari daleko bolje prošli nego ratari jer cijene goriva su gotovo 40 centi otišle više, negdje oko 50 milijuna litara goriva nam treba da posijemo ovu sjetvu, dolazimo do iznosa od 20 milijuna eura, ali je problem što nam je gnojivo otišlo pet puta više u troškovima nego što je trošak cijene goriva izazvao u ovoj proljetnoj sjetvi. 

Na benzinskim postajama su gužve, ima li razloga za zabrinutost poljoprivrednika da plavog dizela neće biti dovoljno? 

Razloga ima. Danas u Đakovu je kolona bila duga preko 200 metara, cijeli dan ljudi čekaju, boje se, žele kupiti gorivo jer se boje da ga kasnije neće biti. Vlada nas uvjerava da će ga biti dovoljno s obzirom da je dio poljoprivrednika uzeo određene rezerve. Ovaj put ćemo još vjerovati Vladi da će ga biti dovoljno, da ćemo održati žetvu, a onda ćemo vidjeti. 

Kažete da je vrlo opasan i rast cijene gnojiva, a nju veže rast cijene plina.

Jasno. Nama je gorivo otišlo - ovo koje nam sada najviše treba - 300 do 400 eura po toni. Gnojivo koje je bilo 400 eura, sada je 700-800 eura po toni, njega najviše treba. Dakle, to nam ustvari trenutno stvara najveći trošak koji se penje daleko preko 100 eura po hektaru. 

Ima li straha za građane? Je li moguće izbjeći porast cijena hrane? 

Mi nećemo moći preživjeti - naše cijene žitarica su cijene od prije 20 godina. One moraju ići nekoliko desetaka posto gore. Ako pšenica ode i 30 posto gore, cijena pekarskog proizvoda ne bi smjela zbog ovog poskupljenja pšenice biti skuplja od jedan posto. Dakle, tu građani - kada se tako radi računica - ne bi trebali imati gotovo nikakvih bojazni da će nešto značajno porasti. 

Gdje su poljoprivrednici u toj priči, ako cijene budu porasle? 

Poljoprivrednici definitivno, ova kriza koje je sad uhvatila, neće moći više teret krize nositi na sebi. Ili će biti daleko značajnije potpore Vlade ili države ili jednostavno će se sjetva smanjiti u značajnijoj mjeri što će biti problem i za nas, a i za građane.