potpomognuta oplodnja / Lani je više od 50 parova išlo u inozemstvo po spolne stanice. Provjerili smo hoćemo li ih početi uvoziti

Lani je više od 50 parova otišlo po spolne stanice na teret HZZO-a izvan granica Hrvatske, najčešće u Sjevernu Makedoniju i Češku.

Svako dvadeseto dijete rođeno u Hrvatskoj je iz medicinski potpomognute oplodnje. Među njima su i blizanke Kristine Kovačević iz Zagreba.

"Jednostavno je takva bila situacija, nismo mogli prirodno začeti, pa smo se odlučili na potpomognutu oplodnju", otkriva nam Kristina.

Zbog potresa i obnove drugih bolnica, ove godine će postupaka u KBC-u Sestre milosrdnice biti više i za 60 posto, sveukupno skoro njih 1500. Sama bolnica parove najčešće šalje u Sjevernu Makedoniju i Češku.

U vlastitom aranžmanu /

Medicinski potpomognuta oplodnja: Hrvati po spermu odlaze u Češku i Belgiju jer su donacije 'anonimne'

U vlastitom aranžmanu /

Medicinski potpomognuta oplodnja: Hrvati po spermu odlaze u Češku i Belgiju jer su donacije 'anonimne'

Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice dr. Krunoslav Kruna otkriva detalje kako to izgleda: "Kad se bira donator, onda to mora proći rigorozne mjere koje se odnose na kontrolu nasljednih bolesti, da nema prijenosa genetskih bolesti, da nema prijenosa infekcija. Normalno da se kod donacije gleda fenotip para kojem se donira, da li fenotip ili jajna stanica."

Drugim riječima, roditeljima plavih očiju i svjetlije puti traži se takav donator.

Prošle godine, HZZO je zaprimio 106 zahtjeva za medicinski pomognutu oplodnju, a 89 ih je odobreno. U istoj godini odobreno je i 39 zahtjeva za donaciju jajnih stanica i dvostruko manje za sjeme.

HZZO pokriva i putne troškove i za sad je lani potrošeno više od milijun i pol kuna, odnosno 220.000 eura.

problem u porastu /

U Hrvatskoj je neplodno 80.000 parova: Češća je muška neplodnost, stručnjak pojašnjava zašto

problem u porastu /

U Hrvatskoj je neplodno 80.000 parova: Češća je muška neplodnost, stručnjak pojašnjava zašto

Kristina Kovačević, majka blizanaca, otkriva nam detalje: "Jako puno žena naših odlazi i u Prag, Češku i Sloveniju po razne oblike pomoći medicinske potpomognute oplodnje, od donacija kompletno oplođenih embrija, do donacija jajnih stanica ili spermija. Bilo bi super kad bi se to uvelo i kod nas."

Iz Ministarstva zdravstva potvrdili su da za banku sperme nema interesa, ali ideja o uvozu spolnih stanica Hrvatskog društvo za humanu reprodukciju tek je u začetku.

Dr. Kuna kaže u kojem bi to smjeru išlo: "Postoji mogućnost, kao što se rade transplantacije organa, da iz nekih banaka u Europskoj uniji mi možemo dobiti genetski materijal ako bude zahtjeva."

prvi korak /

Riječki znanstvenici došli su do velikog otkrića! Njihov rad može voditi do lijeka protiv neplodnosti

prvi korak /

Riječki znanstvenici došli su do velikog otkrića! Njihov rad može voditi do lijeka protiv neplodnosti

Pohranjeni genetski materijal bi se prenosio u tekućem dušiku, pa ako je potrebno i avionom. Iz Udruge "Roda" poručuju ovo je važno za sve koji se bore s neplodnošću.

Bojana Šantić iz te udruge kaže: "Takvih je osoba u Hrvatskoj jako puno. Naime, po procjenama čak 100.000 ljudi suočava se s neplodnošću, a njih čak 5 posto potreban je vid liječenja uz pomoć doniranih gameta."

Demograf Ivan Čepin pojašnjava da od donošenja Zakona prije 10 godina, broj djece iz postupka udvostručio se. Sada je na pet posto rođenih, što Hrvatsku smješta u europski vrh.

"Demografski razlog zašto raste broj djece rođene iz postupaka jest odgađanje rađanja do sve kasnije dobit. Prvo dijete žene danas rađaju s 29,6 godina, a 1993-e godine prvo dijete rađale su s 23,6 godina."

Prije dvije godine Osijek je prvi krenuo sa sufinanciranjem troškova potpomognute oplodnje. Mjeru je iskoristilo 14 parova, a ove godine su osigurali 55.000 eura. Primjer su počeli slijediti i drugi gradovi, od Splita do Siska.