NEGATIVNI TREND / Bolje sutra, ali izvan granica Hrvatske misao kojom se vodi velik broj Hrvata: 'Mladi žele lijep život i rad u struci'

U protekloj godini Hrvatsku je pogodio novi val iseljavanja.Negativni trend nakratko je usporila pandemija, ali kuferi su se kasnije nastavili pakirati. Što treba promijeniti da bi građani ostali?

20.8.2023.
8:30
VOYO logo

Bolje sutra, ali izvan granica Hrvatske - tom se mišlju i dalje vodi prevelik broj Hrvata.

"Puno djece mojih prijatelja je otišlo van, prvo u Irsku al kako ona više nije obećana zemlja onda bilo gdje di mogu naći posao", kazala nam je Jadranka Krišković iz Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Jedem u pučkoj kuhinji, završila sam fakultet i govorim dva strana jezika. Moja djeca koja su otišla se nikada neće vratiti", kazala je Snježana Grahovac iz Jarbina, dok nam Luka Dominik Pisančić pak govori da ipak ne bi iselio.

Image
IPAK NISMO NAJGORI /

Novi podaci Eurostata ne idu nam u prilog: Hrvati od roditelja iseljavaju prilično kasno, ali nismo na vrhu liste

Image
IPAK NISMO NAJGORI /

Novi podaci Eurostata ne idu nam u prilog: Hrvati od roditelja iseljavaju prilično kasno, ali nismo na vrhu liste

"Ja osobno se ne bih iselio, razmišljao sam da na kratko odem van, ali ipak je Hrvatska zemlja za mene".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj stav, nažalost, ne dijele mnogi, što dokazuju i brojke.

Zemlju je 2021. napustilo nešto manje od 26 tisuća hrvatskih državljana. Godinu poslije, isto je učinilo njih gotovo 33 tisuće što je rast od 26 posto. Većina ih bira Njemačku, njih gotovo polovina. A u top tri su i Austrija i Švicarska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: RTL Danas/Screenshot

Mnoge su razveselili podaci da je prvi put u 15 godina broj doseljenih premašio broj iseljenih. Ali među njima je manje od 20 posto povratnika.

"Razlozi iseljavanja su neuređenost hrvatskog društva, nesigurnost u budućnosti posebno za djecu i način upravljanja Hrvatskom. Najgori podatak nam je prirodni nestanak Hrvatske jer ovi koji su nam se odselili kad bi mi prema njima postavili poticajni model povratka mi bi imali povratak", objasnio nam je demograf Stjepan Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A dok se o tim modelima samo govori, istok Hrvatske godinama je ekonomski, socijalno i demografski - zapušten. Rijetko tko želi otići, ali na to se odlučuju kada drugi izbor - ne postoji.

"Ako uspijem naći nešto dobar posao da se može ovdje živjeti planiram ostati", poručila nam je Željka Branković o budućnosti svog ostanka u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mladi žele lijep život, obrazuju se i žele raditi u struci, ali to je malo teže", poručila je Dragica Culi.

Da više ne bi bilo tako teško, potrebna je strategija. S pokušajima revitalizacije već se krenulo, ali nedostaje veća inicijativa s nacionalne razine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ne mogu lokalne i regionalne samouprave učiti ništa puno za demografiju, nemamo tu snagu, nemamo te zakone i poluge, moramo se sustavno početi baviti demografijom kao najvećim problemom danas", kazao je Ivan Anušić, osječko-baranjski župan.

A vrijeme curi jer bez ljudi ništa nema smisla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDAJTE VIDEO: Minusi na računima nekako se tope. Jedan od razloga je iseljavanje, a nije jedini...

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo