Ruska regija Belgorod, koja graniči s Ukrajinom, nakon niza ranijih manjih diverzantskih napada, u ponedjeljak je bila na meti svojevrsne mini-invazije. Pripadnici Legije Slobode Rusije, koji za sebe govore da su antikremaljska milicija sa zadaćom oslobođenja Rusije od Vladimira Putina, ušli su u regiju Belgorod, zauzeli naselje Kozinka te krenuli i prema gradu Grajvoronu. Navodno je u operaciji sudjelovao i Ruski dobrovoljački korpus koji se bori na strani Ukrajine.
O tome je na televiziji N1 govorio sigurosni stručnjak Gordan Akrap kazavši da je teško ustvrditi što se doista dogodilo u Belgorodu i što je od svega objavljenog istina. No, smatra kako je bolje govoriti o posljedicama onoga što se ondje dogodilo.
Bez problema ušli u rusko pogranično područje
“Pokazalo se da je granica između Rusije i Ukrajine, pogotovo onog dijela koji je bio snažno izložen ratnim djelovanjima s ruske strane, praktično propusna kao švicarski sir”, kaže Akrap.
Dodaje da su pripadnici ruskih paravojnih formacija koji se bore protiv Putinovog režima bez problema prošli u granično područje i borbeno djelovali te napali objekt ruske tajne službe FSB-a.
“Mislim da ne treba oko ovog napada tražiti odgovornost Ukrajine, već treba sve pripisati djelovanju pojedinih grupacija koje se bore na strani Ukrajine u Rusiji. A s druge strane, ne sumnjam da će to koristiti kao jedno od testiranja stanja spremnosti, organiziranosti i opremljenosti ruskih oružanih snaga u procesu planiranja izvođenja protuofenzive koja će očekuje da će krenuti u vrijeme i na mjestu i na način i opsegu na koji se to ukrajinske snage odluče”, rekao je Akrap.
Ukrajinci si otvaraju prostor za protunapad
Govoreći o situaciji u Bahmutu, Akrap smatra da su napadi ukrajinskih snaga na taj grad učinjeni iz više razloga. Od toga da se olakša povlačenje ostatka ukrajinskih snaga iz grada, do postavljanja uporišta kako bi se brzim udarima s bokova opkolile ruske snage i učinile teško održivima u prostoru koji se potom može gađati raketnim i topničkim sustavima.
Naglasio je i da je jedan od ciljeva ukrajinskih udara na Bahmut vezivanje dodatnih ruskih oružanih snaga, njihovo iscrpljivanje te vezanje dodatnih postrojbi na to područje kako bi se spriječio mogući ukrajinski udar. Takvim razvlačenjem obrambenih ruskih linija, dodaje, otvorili su sebi prostor za protunapad.
'Rusi ne prezaju od vlastitih žrtava'
“Nemojmo zaboraviti da Rusi brane više od 1500 kilometara obrambenih crta i nemaju veliki broj vojnika ni na graničnim područjima”, rekao je Akrap za N1.
Naglasio je i da Rusi rat u 21. stoljeću vode oružjem iz 20. stoljeća, a doktrinom iz 19. stoljeća, te da će upravo stoga izgubiti rat.
“Borba za Bahmut je klasična bitka iz I. svjetskog rata. Rusi masovno šalju ljudstvo i ne prezaju od vlastitih žrtava. Za razliku od njih, Ukrajinci vrlo racionalno upravljaju tehnikom i tehnologijim, ljudskim resursima, a posebno vremenom i prostorom”, zaključio je Akrap.
