Da je država dobar poslodavac, odavno je poznato. No, visina
plaća na nekim poslovima ostavlja bez daha. Ravnatelji ih često
sebi određuju sami, a pitanje je - može li država tu uopće uvesti
reda?
"Država može u potpunosti uvesti reda jer preko upravnih vijeća
zapravo vrši nadzor nad tim agencijama. U hrvatskoj je na snazi
zakon o plaćama u javnom sektoru koji je donesen još 2001. godine
i plaće agencija treba uskladiti s tim zakonom. Dakle, ništa novo
ne moramo donosti, samo trebamo primjenjivati postojeće zakone",
kaže ministar uprave ArsenBauk.
No to bi ipak mogao biti izazov. U Hrvatskoj trenutačno postoje
184 agencije, zavoda, instituta ili državna fonda. Zapošljavaju
gotovo 22 tisuće radnika, a za njihove plaće godišnje idu dvije
milijarde i sedamsto milijuna kuna. Njihov ukupni godišnji trošak
je 67 milijardi kuna.
Iako je za sedam zaposlenika fonda za zbrinjavanje nuklearnog
otpada prosječna mjesečna bruto plaća veća od 36 tisuća kuna, u
ministarstvu gospodarstva zadovoljni su njihovim dosadašnjim
radom. Ipak, neslužbeno najavljuju da i njima od jeseni nakon
izmjene statuta slijedi snižavanje plaća.
Slično mogu očekivati i druge agencije, poput agencije za obvezne
naftne zalihe, koja svojih sedam zaposlenika prosječno plaća
gotovo 29 tisuća kuna mjesečno, ili agencije za poštu i
telekomunikacije gdje je prosječna plaća oko 21 tisuće
kuna.
No nije sve tako jednostavno, kažu u Agenciji za civilno
zrakoplovstvo, gdje su bruto plaće oko 20 tisuća kuna. Kažu: ne
financiramo se iz proračuna, i nemamo mnogo izbora.
"Zbog prirode posla moramo zapošljavati pilote, stručnjake,
kontrolore letenja. Moramo biti kompetitivni da bi ih mogli
zadržati. Ako imate činjenicu da morate imati tri, četiri pilota
u agenciji sa certificiranim dozvolama i višegodišnjim iskustvom,
koji na tržištu mogu zarađivati 25-30 tisuća kuna neto, onda vam
je valjda sve jasno", objašnjavaju iz Hrvatske agencije za
civilno zrakoplovstvo.
Jednako kao što je i ministru uprave jasno što slijedi.
"Naš je plan da resorna ministarstva naprave upravni nadzor i da
usklade njihove plaće i pravilnike sa plaćama u javnom sektoru, a
ova posebna radna mjesta i njihove koeficijente plaća također bi
trebala propisati vlada, a ne agencije same sebi kao što je dosad
bio slučaj", govori Bauk.
Što znači da bi se uskoro plaće mogle zarađivati po učinku. A to
za neke ipak neće biti dobra vijest.
Država će doista imati problema s popisivanjem svih zaposlenika: samo u fondovima, agencijama i državnim zavodima je više od 21 tisuće zaposlenih. Što rade, kako se financiraju, tko ih kontrolira i što od ministra uprave mogu očekivati ravnatelji koji sami sebi određuju plaće visoke i do 20 tisuća kuna, provjerila je ekipa RTL-a Danas.
