Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja:
gotovo 165 milijuna ljudi, ili 38 posto stanovništva svake godine
boluje od moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice
ili demencije, objavljeno je u velikoj novoj studiji.
U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili
lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i
socijalni teret težak stotine milijarda eura, jer se bolesnici
toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi
propadaju.
Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja
u istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato
je teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne
organizacije u zdravstvu.
"Taj golemi jaz mora se zatvoriti", rekao je Hans Ulrich
Wittchen, direktor instituta za kliničku psihologiju i
psihoterapiju na dresdenskom sveučilištu i glavni istraživač te
europske studije.
"I ti rijetki koji se liječe, liječe se sa zakašnjenjem od
nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom".
Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30
europskih zemalja, 27 članica EU-a i Švicarsku, Island i
Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 milijuna ljudi.
Gotovo 165 milijuna ljudi, ili 38 posto stanovništva Europe svake godine boluje od moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije.
