PANIKA NAKON DEBAKLA NA DRŽAVNOJ MATURI: / Učenici ne znaju razmišljati ili su zadaci bili preteški i za profesore?

Image
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Nakon debakla državne mature, profesorica hrvatskog jezika tvrdi da učenici ne znaju razmišljati, loše zaključuju i povezuju, a profesor matematike smatra da su zadaci ove godine bili preteški

11.7.2019.
22:35
Ivica Galovic/PIXSELL
VOYO logo

Nakon što su prvi neslužbeni podaci o rezultatima ispita državne mature pokazali kako je sve više učenika s negativnim ocjenama iz matematike i hrvatskog, a sve manje onih koji su te ispite riješili 100 posto točno, cijeli debakl s državnom maturom komentirali su za Dnevnik.hr iskusni profesori matematike i hrvatskog jezika te pokušali objasniti razloge katastrofalnih rezultata.

Image
DEBAKL NA JUBILARNOJ DRŽAVNOJ MATURI, NIKAD GORI REZULTATI: /

'Matematika je katastrofalna, iz eseja su predavali prazan papir'

Image
DEBAKL NA JUBILARNOJ DRŽAVNOJ MATURI, NIKAD GORI REZULTATI: /

'Matematika je katastrofalna, iz eseja su predavali prazan papir'

Loše zaključivanje i povezivanje

"Za ispiti iz hrvatskog na A razini, koja je teža, trebalo je razmišljati što naši učenici ne znaju. Većina ih manje uči i ima manje znanja. Svaka generacija sve manje zna. Nisu ni zainteresirani. Probude se tek pred maturu i onda je teško nadoknaditi četiri godine na pripremama. U eseju su bile dvije pjesme Tina Ujevića, trebalo je iz njih nešto zaključiti o pjesnikovom životu i to smisleno povezati. Oni to ne znaju činiti niti logično povezati. Rijetko tko je zainteresiran. Esej bi trebalo promijeniti jer je i ocjenjivanje vrlo teško. Učenike treba naučiti razmišljati", rekla je Dunja Banović, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Prvoj ekonomskoj školi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preteški zadaci iz matematika

Profesor iz Splita koji je više od 30 godina kontrolirao nastavu matematike u dalmatinskim školama, Vinko Brajović, smatra da su zadaci ove godine bili preteški te dodaje da maturu treba provoditi na jedinstvenoj razini, a ne raditi zadatke na višoj i nižoj razini. "Dvije su razine jer se željelo omogućiti učenicima strukovnih škola da nastave školovanje, ali oni već imaju prvu diplomu i poluzainteresirano rješavaju 1. razinu. Državi bi trebalo biti u interesu da se ti učenici zaustave na prvom zvanju. Trebalo bi im dati i bonuse na fakultetima srodnima njihovom prvom zvanju, na primjer, učenici koji su završili ekonomsku školu trebali bi imati bonus pri upisivanju fakulteta ekonomije", ističe Bajrović.

Bajrović također predlaže i da se 10 zadataka s više razine ponudi učiteljima na rješavanje. "Ne bi to znali riješiti, kako da onda učenici znaju? Ove godine zadaci su bili teži od prethodnih godina. Učenici nisu očekivali tu vrstu zadataka."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nužna promjena sustava

Prema mišljenju ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, podatak da je oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo hrvatski i matematiku, dokaz je da sustav treba mijenjati. "Ono što je problem je da imamo veliku razliku između ocjena koje učenici dobiju u školi i ocjena koje dobiju na maturi što znači da treba u školama raditi na način da se ocjenjuje kriterijski i da se na vrijeme daje povratna informacija učenicima kakvo je stanje njihovih kompetencija i što treba učiniti da budu bolji."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo