Gotovo 200 godina nakon preuranjene smrti JaneAusten 1817. godine, u dobi od 41 godine,
autorica kriminalističkih romana LindsayAsford tvrdi kako ima razloga za pretpostavku da
je književnica zapravo umrla od trovanja arsenom.
Ashford je prije tri godine doselila u selo Chawton, u kojemu je
Austen živjela, i tamo je, u biblioteci nekadašnjeg
doma Austenena brata Edwarda, počela pisati svoj novi
kriminalistički roman. Čitajući originalna Austenina
pisma i pismo koje je spisateljica napisala nekoliko mjeseci
prije smrti naišla je na rečenicu u kojoj Austin piše kako se
"sada osjeća puno bolje", te da joj se počinje vraćati normalan
izgled, nakon što joj je koža neko vrijeme bila "crna i bijela i
svih mogućih pogrešnih boja".
Opremljena bogatim iskustvom stečenim brojnim istraživanjima
modernih forenzičnih tehnika i otrova za svoje krimiće, Ashford
je u tom opisu odmah prepoznala simptome trovanja arsenom koji,
između ostalog, obuhvaćaju "promjene pigmentacije s
karakterističnim smeđim ili crnim, ili pak posve bijelim
mrljama".
Uskoro je od bivšeg predsjednika društva Jane Austen za Sjevernu
Ameriku saznala da je uvojak kose slavne književnice koji se
nalazi u jednom muzeju u SAD-u, koji je američki par kolekcionara
kupio na dražbi 1948., testiran pozitivno na prisustvo
arsena.
Arsen je u vrijeme kada je Austen živjela bio prilično dostupan,
te se čak propisivao kao sastojak Fowlerove otopine, lijeka koji
se koristio u liječenju širokog raspona tegoba - od reume, na
koju se i sama Austen žalila u svojim pismima, do sifilisa.
"Nakon svih mojih istraživanja mislim da je vrlo izgledno da je
Austen dobivala lijek koji je sadržavao arsen. Analizirate li
njezine simptome i usporedite li ih s popisom simptoma koji
uzrokuju trovanje arsenom, primijetit ćete nevjerojatnu
korelaciju", kazala je Ashford za Guardian.
Iako vjeruje da je trovanje posljedica uzimanja lijeka koji je
Austen dobila od svojeg liječnika, Ashford je odlučila u svojem
novom romanu "The Mysterious Death of Miss Austen" (Zagonetna
smrt gospođice Austen) istražiti mogućnost da je Austen ubijena.
"Mislim da ubojstvo nije isključeno", kaže.
Svojim realizmom i britkim društvenim komentarima, Jane Austen
(1775.-1817.) kroz svoje romane pruža neprocjenjiv uvid u
britansko društvo svojeg doba, vješto ispreplićući društveni
komentar s uvjerljivom ljubavnom pričom, što ju je i učinilo
jednom od najčitanijih britanskih književnica i zacementiralo
njezinu ulogu važnog svjedoka britanske povijesti.
Najpoznatiji su joj romani "Razum i osjećaji" (1811.), "Ponos i
predrasude" (1813.), "Mansfield Park" (1814.) i "Emma" (1816.).
Napisala je još dva romana - "Opatija Northanger" i "Pod tuđim
utjecajem" koji su objavljeni posthumno 1818., dok je treći
"Sanditon" ostao nedovršen.
Britanska spisateljica Jane Austen, poznata po ljubavnim romanima u kojima tematizira život britanskog nižeg plemstva i bogatih zemljoposjednika, možda nije umrla od Hodkinovog limfoma, Addisonove bolesti ili autoimune bolesti lupus, kako se dosad nagađalo, već od trovanja arsenom.