Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je u
srijedu da su Hrvatskoj nužne brze promjene, jer ukoliko će se
one odgađati, svaka će sljedeća godina biti sve teža i
teža.
"Visoki javni dug i visoki deficiti za ovako malu ekonomiju, koja
nema snažnu industriju, jednostavno su jedno veliko upozorenje.
To se može mijenjati samo brzim promjenama. Mi, kako smo mala
ekonomija, brze promjene možemo postići. Međutim, svakim
odgađanjem tih promjena svaka sljedeća godina će biti sve teža i
teža", upozorio je Lalovac otvarajući 2. međunarodnu konferenciju
o kontrolingu "Promjenom do uspjeha".
Lalovac se zauzeo za primjenu instrumenata kontrolinga i u javnoj
upravi, jer oni kao i u privatnom sektoru, na razini jednog
poduzeća, mogu pomoći i u uštedama u proračunu, pa tako i
proračunu za 2015. godinu, o kojem su u tijeku završne
konzultacije.
Iako nije želio govoriti o detaljima proračuna za iduću godinu,
Lalovac je kazao da će u njemu morati "definitivno biti odricanja
jer drugog puta nam nema".
'Sve vezano za privatni sektor se može implementirati i u
javnu upravu'
U boljem upravljanju sredstvima državnog proračuna, smatra
ministar financija, svakako bi pomogla i implementacija
instrumenata kontrolinga, odnosno određenih menadžerskih alata
koje koriste privatne kompanije kako bi bolje upravljale
poslovnim procesima, rashodima i prihodima, odnosno bile bolje na
tržištu i opstale.
"Sve to vezano za privatni sektor može se isto tako
implementirati i na razinu države, odnosno javne uprave. To je
jedan korak za koji mislim da će nam biti nužnost u idućim
godinama, a ja kao zaljubljenik u kontroling razmišljam kako i u
javnu upravu uvesti jednu vrstu kontrolinga, jer to su
instrumenti koji donose određene uštede", kazao je Lalovac.
Govoreći o izazovima pripreme proračuna, kazao je, među ostalim,
da je ključno da se prilikom njegovog sastavljanja počne od
realnih pretpostavki, ali i da se razmotri da li se svi rashodi
koriste na ispravan način, na način da potaknu gospodarstvo i
istodobno omoguće kvalitetniju javnu uslugu.
'Treba uspostaviti ravnotežu između želja ministara i
učinka'
Prema njegovim riječima, "državni proračun je najveća kompanija u
Hrvatskoj s preko 120-130 milijardi kuna", kojima upravlja
mnoštvo menadžera, odnosno ministara i brojnih donositelja odluka
na nižim razinama i ključno je uspostaviti ravnotežu između želja
ministara i učinka koji rashodi proračuna imaju na
gospodarstvo.
"To nama sada predstoji i u proračunu za 2015. godinu, a svakako
i za naredne proračune - odrediti bez kojih troškova možemo, bez
kojih moramo, jer ih jednostavno neće više moći biti, a koji su
to troškovi na rashodovnoj strani proračuna koji će biti
produktivniji da pokrenu određeni dio gospodarske aktivnosti. Jer
ona zabluda koja je vrijedila, da što su veći deficiti s druge će
strane pokrenuti gospodarski rast, pokazalo se zapravo da i ne
mora biti tako", istaknuo je Lalovac.
"Mi nažalost ove godine imamo preko 5 posto (BDP-a) deficita, ali
imamo i negativni gospodarski rast od 0,7 posto i postavlja se
pitanje da li tu postoji određena poveznica između rashodovne
strane proračuna i utjecaja na gospodarstvo i koji su to stvarni
pokretači gospodarskih aktivnosti. Mi smo dugo godina davali i
dajemo još uvijek brojne subvencije, ali kakav je njihov utjecaj
na gospodarstvo? S druge strane, kada uzimate od gospodarstva da
bi dali subvencije i to ima određeni negativni efekt, ako nisu na
ispravan način raspoređene, pa mogu gušiti određeni dio
gospodarske aktivnosti", rekao je ministar financija.
Pritom je istaknuo da Hrvatska danas ima duplo veći proračun nego
prije desetak godina, što znači da bi "trebali duplo bolje
živjeti i imati duplo kvalitetnije usluge".
"Ako smo nešto plaćali prije desetak godina 12-13 milijardi kuna,
a danas plaćamo 22 milijarde kuna, a ne osjećamo bolju uslugu,
kvalitetu procesa i zadovoljstvo što se više troši na kvalitetu,
onda se postavlja pitanje svake kune, svakog troška. I onda se
postavlja pitanje koja je osnovna svrha ekonomskih aktivnosti,
odnosno rashodovne strane proračuna. Cilj joj je da poboljša
gospodarsku aktivnost, ali da poveća i kvalitetu života. Ali, ona
mora biti na realnim osnovama", zaključio je ministar
financija.
Organizatori druge međunarodne konferencije o kontrolingu su
konzultantska tvrtka Kontroling Kognosko i poslovni tjednik
Lider, a cilj je konferencije promoviranje najbolje kontrolorske
prakse i implementacija u poduzećima, pa će tako sudionici iz
Njemačke, Švicarske, SAD-a, Poljske, Španjolske, Makedonije
podijeliti svoja iskustva s kolegama iz Hrvatske i regije.
