Kada bi se Hrvatska povela za Italijom i Francuskom te u borbu s krizom krenula rasprodajom dijelova svog teritorija, što bi sve morala staviti na bubanj da namiri 44 milijarde eura vanjskog duga (ukupan iznos dugovanja države i tvrtki inozemnim bankama)?
arti-201007130699006Iako je pitanje samo teoretsko, nije i nerealno kada se zna da proračun vapi za novcem i da nas je Vlada početkom srpnja zadužila za još 13,4 milijarde kuna.
Da bismo podmirili vanjski dug, trebali bi prodati 2,4 milijarde metara četvornih poljoprivrednog zemljišta (ako je prosječna cijena kvadrata 18 eura), odnosno cijelu jednu županiju! U ovom slučaju Bjelovarsko-bilogorsku, budući da je taj iznos gotovo identičan njezinoj površini, piše Večernji list.
arti-201007130090006Država u svom vlasništvu ima 8,4 milijarde kvadrata poljoprivrednog zemljišta, a u odnosu na ukupnu površinu Hrvatske morali bismo se odreći 4,3 posto svog teritorija.
Stručnjaci smatraju da ne bi trebali slijediti primjer Italije koja svoje financijske probleme namjerava riješiti rasprodajom otoka.
"Tko zna koliko je privatnih vlasnika zemljišta na svakom otoku, pa prodaja ne bi baš bila izvediva", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
Primjerice, prodaja otočja Brijuni, koje je u državnom vlasništvu, u proračun bi donijela 2,5 milijardi eura.
Rasprodajom svih autocesta u Hrvatskoj, željeznice, svih luka, dijela bolnica i škola, kao i HEP-a, Hrvatskih šuma..., ne bismo prikupili dovoljno novca da prebijemo te nesretne 44 milijarde eura.
"RH treba započeti novi ciklus privatizacije da bi se povećala konkurentnost između javnog i privatnog. Ne klijentelističke privatizacije, nego po uzoru na zemlje EU", smatra Novotny.
Prethodni članci:
arti-201007130699006 arti-201007130090006 arti-201007130318006 arti-200910300015006
