Inozemni dug Hrvatske na kraju listopada 2015. iznosio je 47,4 milijardi eura, odnosno 108,7 posto BDP-a. Podaci su to Hrvatske narodne banke koja ističe kako je vidljiv trend povećanja vanjske zaduženosti države , dok financijski sektor smanjuje inozemni dug.
U usporedbi s krajem 2014. bruto inozemni dug veći je za 690 milijuna eura (1,5 posto), tvrde analitičari RBA. Za rast duga na godišnjoj razini odgovorna je država jer je riječ o posljedici njenih dugovanja prema inozemnim vjerovnicima. Tako je, primjerice, vanjski dug sektora opće države krajem prošlogodišnjeg listopada iznosio 15,8 milijardi eura što je čak trećina ukupnog bruto inozemnog duga države. Kontinuirani niz rasta vanjskog duga države, prema analitičarima RBA, nastavlja se još od 2009.
Dug javnog sektora na godišnjoj razini rastao 2,8 posto
Kako navode, šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem listopada iznosila je 20 milijardi eura, što je više od 40 posto ukupnog bruto inozemnog duga države.
Kad je riječ o privatnom sektoru, bruto inozemni dug krajem listopada 2015. je pao na 27,3 milijardi eura, potvrđujući tako pad na mjesečnoj i godišnjoj razini po stopi od 3,9 posto. Trend pada posljedica je pada inozemnog zaduženja financijskog sektora. Potvrđuju to podaci od listopada kada je vanjski dug monetarnih institucija na mjesečnoj i godišnjoj razini pao za 6,6 odnosno za 10,8 posto.
