Kao jednu od mjera rješavanja utaje poreza i sive ekonomije, Vlada uvodi fiskalne blagajne. Najavio je to ministar regionalnog razvoja Branko Grčić ističući kako bi te blagajne obuhvatile grane gospodstva koje posluju s gotovinom. Primjerice, tu bi tako "ušle" trgovine, ugostiteljstvo ili, pak, odvjetnički uredi.
U prvih šest mjeseci 2010. utajeno milijardu kuna poreza
"Riječ je o jako skupom projektu. Međutim, smatram da rezultati njegove implementacije daleko nadmašuju njegov trošak", izjavio je Grčić. Naime, tijekom 2009. Porezna uprava utvrdila je utaje poreza u vrijednosti 1,8 milijardi kuna, a u prvih šest mjeseci 2010. u vrijednosti milijardu kuna. "Na crno" rade deseci tisuća ljudi.
Novi projekt bio bi tehnološko rješenje koje bi Poreznoj upravi omogućilo registraciju svih računa koje su izdale pravne osobe. Činilo bi se to tako što bi pravne osobe instalirale poseban fiskalni printer spojen s već postojećom ili novom blagajnom. Riječ je o printeru koji ima memoriju i bilježi svaki registrirani račun. Printer ima ugrađen GPRS modul kojim se na kraju dana svi podaci šalju u nadležnu poreznu upravu, piše Jutarnji list.
Uvođenjem fiskalnih blagajni naplata poreza se višestruko povećala
Fiskalnoj blagajni se u pravilu najviše protive odvjetnici jer tvrde kako takav način kontrole narušava model odvjetničke tajne. U zemljama u kojima je taj način kontrole uveden od njega su izuzete tvrtke koje imaju godišnji prihod veći od 35 milijuna eura, jer je kod njih porezni nadzor efikasan, ali su od njega izuzeta i seoska gospodarstva i, primjerice, pravne i fizičke osobe koje prodaju karte u putničkom prijevozu.
Sustav je uveden u Italiji i Švedskoj, ali čak i u Srbiji i BiH, te se pokazao kao izuzetno dobar, jer se naplata poreza višestruko povećala.
