"Odlukom o ukidanju poticaja na stambenu štednju izravno je na udaru oko 750 tisuća građana koji štede u štedionicama i oni će najviše osjetiti posljedice takve odluke ako dođe do ukidanja poticaja na stambenu štednju. Ostat će bez jedinog izvora fiksnih kamatnih stopa na stambene kredite i bit će prepušteni poslovnim bankama", kazao je na konferenciji za novinare Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wustenrot stambene štedionice.
Ako dođe do ukidanja poticaja, Anđel kaže da je prerano govoriti o posljedicama, no istaknuo je, svugdje u svijetu stambene štedionice funkcioniraju uz poticaje države i tako već 80 godina od kada ovaj model štednje osmišljen u Njemačkoj.
Na ovu temu u srijedu su predstavnici stambenih štedionica održali sastanak s viceguvernerom Damirom Odakom, ali HNB se ne želi miješati.
"Rečeno je da postoji opasnost za financijski sustav, ali ne toliko ozbiljno da bi oni reagirali. HNB se drži rezervirano, ne žele se uplitati u nadležnost Ministarstva financija", kazao je Anđel. Ministru Slavku Liniću je iz udruge stambenih štedionica poslana molba za sastanak, no odgovora za sada nema.
Argumenti Ministarstva – ne stoje
U Wüstenrotu, koji u Hrvatskoj posluje 15 godina, kažu da argument Ministarstva financija da sustav stambene poticajne štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu – značajniju kreditnu aktivnost građana pri rješavanju stambenog pitanja – ne stoji.
Navode da je u razdoblju od 2006., od kada su se krediti počeli odobravati, do danas preko štedionica isplaćeno 5,6 milijardi kuna, što je udio od 54 posto u kreditnim depozitima. Takav prosjek, kažu, imaju i druge zemlje u kojima postoji sustav poticajne stambene štednje.
Analiza koja je napravljena samo za Wüstenrot, pokazuje da su u odnosu na prosjek znatno jači u kreditiranju - 90 posto sredstava je u kreditima. Primjerice, ova štedionica je u 2013. isplatila 170 milijuna kuna kredita, a što je 8 posto svih isplaćenih stambenih kredita u 2013.
Prema analizi Instituta za javne financija, koja je napravljena početkom godine a na koju se pozivaju štedionice, za svaku kunu poticaja u državni proračun se vraćaju dvije. Prezentirajući rezultate analize Član uprave Wustenrot štedionice Ivan Ostojić naveo je kako je u razdoblje od 2006. do 2013. ukupno isplaćeno 1,59 milijardi kuna poticajnih sredstava, a u isto vrijeme u državni proračun je vraćeno 2,72 milijardi kuna. Ukidanje poticaja negativno bi se odrazilo na proračun, jer, analiza pokazuje da je ušteda oko 110 milijuna kuna, koliko se godišnje izdvaja za poticaje za oko 500 tisuća štediša, a trenutni gubitak do 350 milijuna kuna.
Potpunim gašenjem poticaja stambene štednje proračun bi izgubio tri puta više nego što bi uštedio, te bi se ta mjera odrazila na smanjenje BDP-a za 0,17 posto, kazao je Ostojić pozivajući se na analizu Instituta za javne financije. Uz to, procjenjuje, bez posla bi u građevinskom sektoru ostalo između 3,5 i 4 tisuća radnika. Stambena štednja bi u potpunosti nestala s tržišta, a to znači i otkaze u štedionicama. U nezavidnoj situaciji se nalazi upravo Wüstenrot koji iza sebe nema matičnu banku.
Predsjednik Uprave Wüstenrota Zdravko Anđel kaže da su u stambenim štedionicama zbunjeni ovakvom odlukom Ministarstva financija te da pokušavaju odgonetnuti pravi razlog jer, kako kaže, argumenti koje je Linićevo ministarstvo službeno iznijelo ne stoje. Spekulacije po kojima se radi o zakulisnim igrama banaka i Vlade, nije želio komentirati.
"Nepotrebno se unosi nemir među građane i u financijski sustav", zaključio je član uprave Ivan Ostojić i upitao se kakva se to poruka šalje stranim investitorima.
Josip Tica s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dijeli mišljenje Vlade.
"Problem je ključan u tome da su štedionice imale preko 10 godina da se nametnu na tržištu kao ključni financijeri stambene potražnje. S tim ciljem ih je država subvencionirala kako bi ljudi što lakše riješili stambeno pitanje. Međutim, ispostavilo se da u prevelikom broju slučajeva, ljudi štede u štedionicama kako bi povukli poticaje od države i da njihova djelatnost i nije u nekoj relevantnoj vezi sa stambenim zbrinjavanjem građana. Sukladno tome, bilo je samo pitanje vremena kada će ostati bez potpore države. Očigledno je došlo vrijeme i da financijski sektor snosi breme krize", komentirao je Tica. Analiza Instituta za finacija i GfK-a pokazala je de je prosječni štediša u stambenim štedionicama 'mali čovjek.' Riječ je o mlađoj osobi s većim stupnjem obrazovanja čija je plaća u prosjeku veća od prosječne plaće za 600 do 800 kuna. Godišnje uplati oko 3.800 kuna ili 300 kuna mjesečno. Živi u lošijim stambenim uvjetima nego li su prosječne i uzima oko 30 tisuća eura stambenog kredita. Najčešće je taj novac troši za adaptaciju kuća i stanova.
