U europskom postpandemijskom gospodarstvu nedostaje radne snage različitih zanimanja, ponajviše informatičara, pa mnoge velike kompanije posežu za neuobičajenim taktikama kako bi privukle kvalitetne radnike, piše Financial Times.
Primjerice, Stefan Knoll, osnivač Deutsche Familienversicherung, brzorastuće osiguravajuće kompanije sa sjedištem u Frankfurtu, nudi 500 eura svima koje izabere za prvi krug razgovora za posao, a čak 1000 eura onima koji prođu u drugi krug natječaja te 5000 eura bonusa onima koji odrade šestomjesečni probni rok.
Posebno je teško naći IT-jevce
"Posebno je teško pronaći nekoga s IT vještinama. Natječemo se s divovima poput Allianza koji lako mogu zaposliti stotine ljudi diljem svijeta. Ali mi nismo zainteresirani za zapošljavanje ljudi u Indiji, želimo ljude ovdje u Frankfurtu", kazao je Knoll.
Njegova neobična strategija znakovita je s obzirom na manjak zaposlenika u Njemačkoj i većem dijelu Europe. Taj je manjak radnika posebno vidljiv u IT-sektoru, zdravstvu; građevinarstvu te ugostiteljstvu, gdje epidemiološka pravila koja se stalno mijenjaju čine poslove u tom sektoru manje sigurnima i napornijima.
Rekordno niska nezaposlenost u EU-u
No, nedostatak radne snage evidentan je i u drugim sektorima. Istraživanje razvojne banke KfW i istraživačke grupe Ifo na uzorku od 9000 njemačkih tvrtki, provedeno u listopadu 2021., pokazalo je da čak 43 posto tih tvrtki ima problema s manjkom kvalificiranih radnika, što nije zabilježeno još od 1990. godine. U Francuskoj 54 posto poduzeća u uslužnom sektoru također ima teškoća u pronalaženju kadrova, što je pak najviše od 2000. godine. Tamošnja vlada stoga nudi subvencije kako bi pomogla dugotrajno nezaposlenima da se uvježbavaju kod poslodavaca koji imaju nepopunjena radna mjesta.
Nakon financijske krize 2008. godine, nezaposlenost u EU-u četiri godine zaredom je rasla. Sada je, međutim, na najnižoj razini u povijesti - 7,2 posto u studenome. Čak je i nezaposlenost mladih pala blizu rekordno niskih 15,5 posto, piše Financial Times.
Prema procjeni Europske središnje banke, u listopadu 2021. je samo 1,8 posto radnika još bilo ''na čekanju'' zbog pandemijskih okolnosti, naspram 20 posto, koliko ih je bilo u travnju 2020. godine.
'Superbrz oporavak tržišta rada u Europi'
"Bio je to superbrz oporavak tržišta rada u Europi. Rast bi se trebao nastaviti i ove godine kada bi trebali doći do rekordno niske stope nezaposlenosti", kazala je Katharina Utermöhl, viša ekonomistica u Allianzu.
Iako omikron još stvara probleme, ekonomisti očekuju nastavak rasta zaposlenosti, potaknut planom oporavka EU-a teškim 800 milijardi eura. Za razliku od SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, zaposlenost je već sada iznad predpandemijske razine u Francuskoj i Španjolskoj, a uskoro bi trebala biti i u Italiji i Njemačkoj. U cijeloj Europskoj uniji postotak ljudi u dobi od 20 do 64 godine koji imaju posao - 73,5 posto - najviši je u povijesti. To vladama daje rijetku priliku da provedu reforme kako bi pomogle dugotrajno nezaposlenima.
Nadalje, iako radnici u EU-u još ne dobivaju velike povišice kakve su dobili mnogi američki radnici, oni su u dobroj poziciji jer mogu pregovarati za bolje plaće i uvjete. Za razliku od prijašnjih reformi, koje su uglavnom bile usmjerene na povećanje broja radnih mjesta, vlade se sada fokusiraju na podizanje njihove kvalitete, piše Financial Times.
