BIZNIS S NEKRETNINAMA

ŠOPING MEKE NA PRODAJU : Četiri trgovačka centra traže novog vlasnika

Četiri trgovačka centra u Hrvatskoj, dva u Zagrebu i dva u Slavoniji, ovih su se dana našla na prodaji. Riječ je o zagrebačkom Branimir centru i trgovačkom centru Point, iza kojih stoje stranci, te osječkoj Porta novi i brodskom City Colloseum, iza kojih stoje domaći poduzetnici, piše Poslovni dnevnik.

Četvereca se na tržištu našao u sklopu velike prodajne ofenzive koju je talijanska Unicredit grupa pritisnuta manjkom kapitala inicirala u svojim regionalnim članicama. Dakle, i u Zagrebačkoj banci koja se ubraja među njezine uspješnije sastavnice, a sa stopom adekvatnosti kapitala većom od 25 posto i među kapitalno (naj)potkovanije.

U financijskim krugovima tvrdi se da je proces u fazi obvezujućih ponuda te da sve vodi prema prodaji u paketu – četiri u jedan.

Inače rješavanje neprihodujućih potraživanja već je neko vrijeme jedno od važnijih obilježja bankarske scene, a mnogi danas kupnju i prodaju dugova kolateraliziranih nekretninama mnogi danas ističu kao jedan od lukrativnijih biznisa u financijskoj industriji.

KAKO JE PROPAO ELITNI ZAGREBAČKI ŠOPING CENTAR: A nekad se tamo u dućanima točio šampanjac…

Okrupnjavanje nekretnina

Predsjednik Hrvatske udurge poslodavaca – Udruge developera Denis Čupić u portfelju nekretnina povezanom s lošim kreditima banaka vidi veliki potencijal, ali pritom kao izgledan smjer ističe šire objedinjavanje nekretnina. “Hrvatska ima velik neobjedinjen portfelj nekretnina iz projekata koje su danas bankama neprihodujući krediti. Za njih interes pokazuju private equity ulagači i venture capital fondovi, no njima je taj portfelj premali da bi ušli samo na hrvatsko tržište”, kaže čelnik udruge developera dodajući kako je Hrvatska premali zalogaj sve dok se portfelj regionalno ne okrupni.

Također dodaje kako je poznato da su banke slabo motivirane otpisivati loša potraživanja zbog nepovoljnog poreznog tretmana pa im je isplativije držati ih u knjigama iako im to blokira kapital.
“Procjenjujemo da objedinjeni nekretninski portfelj najvećih domaćih banaka doseže između 750 i 900 milijuna eura. Da država potakne rješavanje tog pitanja, taj bi se potencijal mogao osloboditi za nova ulaganja u projekte u Hrvatskoj”, smatra Čupić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr