Preko njihovih računa vrte se milijarde, a malo se zna o tome što točno rade

Pred saborskim zastupnicima rasprava je o Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Podaci koje je iznio zamjenik ministra financija mnogima će biti iznenađenje.

6.3.2014.
11:53
VOYO logo

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je kako je cilj zakona sveobuhvatno urediti sustav financijskog poslovanja neprofitnih organizacija kojima se uvodi obveza dostave financijskih izvješća. Lalovac je istaknuo i neke financijske podatke: u registru udruga kojeg vodi Ministarstvo uprave registrirana je 50.901 udruga.

Najzastupljenije su udruge

U drugom registru neprofitnih organizacija, a kojeg vodi Ministarstvo financija bila je upisano 25.481 neprofitna organizacija - više od 16 tisuća vodilo ih je dvojno, a ostali jednostavno knjigovodstvo. Od neprofitnih organizacija najzastupljenije su udruge koje čine oko 92 posto tog registra, istaknuo je Lalovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prema kumulativnom obrascu za 2012. godinu financijske izvještaje predalo je 12.200 neprofitnih organizacija. Ukupni prihodi svih neprofitnih organizacija koje su predale izvješće za 2012. godinu iznosio je 12,7 milijardi kuna. Ako se isključe Hrvatske vode, DAB i HANDA koje su ušle u proračun 2013. godine, ukupni prihodi, kada se umanje te tri neprofitne organizacije je 9,2 milijarde kuna".

Promet koji se ne oporezuje

Više od 10 milijuna kuna prihoda prikazalo je 138 neprofitnih organizacija, istaknuo je između ostalog Lalovac. Od 12.200 neprofitnih organizacija 10.624 odnosi se na udruge koje su ostvarile prihode od 4,5 milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Promet preko računa neprofitnih organizacija/udruga u 2012. godini je iznosio 13,7 milijardi kuna, odnosno, 4 posto BDP-a. Promet koji se ne oporezuje".

Utvrditi jasna pravila

Zbog svega toga, poručio je Lalovac, u tom se području žele utvrditi jasna pravila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Jer ako se u ovakvim vremenima krize, gdje je država pod pritiskom i financijske konsolidacije, na računima neoporezivo okreće oko 4 posto BDP-a, a da državne institucije ne znaju o čemu se radi, postavlja se pitanje želimo li to regulirati ili ne", istaknuo je Lalovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo