Uredbom se otvaraju vrata oprostu dugova, ili nekoj njihovoj sporijoj otplati, u slučaju da bi njihovo plaćanje predstavljalo udar na životni standard siromašnijih građana. Radi se, prije svega, o građanima koji primaju socijalnu pomoć. Pravo na djelomičan ili potpuni otpis duga imaju oni dužnici koji žive u stanu ili kući do 35 četvornih metara, što se uvećava za dodatnih deset kvadrata za svakog člana domaćinstva. U osnovi, doznaje Jutarnji list,ovime se uvodi imovinski cenzus i u naplatu potraživanja koja država ima prema dužnicima, što će uskoro postati uvjet i za primanje raznih oblika socijalne pomoći.
Novim propisom država želi zaštititi osobe slabijeg imovinskog stanja, koje nisu u stanju plaćati kazne i naknade.
"Uz mogućnost odgode i obročne otplate ovom se uredbom omogućava i otpis ili djelomičan otpis potraživanja. Mogućnošću otpisa nejavnih davanja, pogotovo fizičkim osobama, ako zadovoljavaju uvjete koji sami po sebi ukazuju na neprimjereno opterećenje, država, ali i jedinice lokalne i područne samouprave pokazuju veći stupanj odgovornosti i brige za one koji su najjače pogođeni danim gospodarskim okolnostima", navodi se u odgovoru Ministarstva financija.
Treba se podnijeti zahtjev
Građanin koji želi regulirati svoj neporezni dug prema državi ili jedinici lokalne samouprave morat će podnijeti zahtjev nadležnom tijelu, što je u praksi uglavnom Ministarstvo financija, ili njegov pandan na županijskoj, gradskoj ili općinskoj razini.
Nadležna tijela morat će slučaj riješiti u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva.
Samostalno će, pak, moći otpisivati mala potraživanja, ona koja ne prelaze 30 kuna, za što dužnici neće ni morati podnositi zahtjev.
Kakvi dugovi će biti oprošteni?
Novom Vladinom uredbom ne opraštaju se porezni dugovi i dugovi za doprinose građana, obrtnika i tvrtki. Umjesto toga, novi propis rješava pitanje odgode plaćanja ili oprosta kazni, prekršaja, naknada i drugih prihoda državnog i lokalnog proračune.
Važno je napomenuti da u kategoriju ne ulaze neplaćeni računi za struju, vodu, plin i slični računi. U fokusu ove mjere zapravo su tvrtke i obrti, koji su i najveći dužnici.
