Prosječna kamata na novu kunsku štednju krajem kolovoza iznosila je 2,87 posto za oročenja od godine dana, a na eursku 2,80 posto. Te su kamate za 41 odnosno 45 posto niže od kamata s kraja 2011. kad su banke novu štednju u kunama plaćale 4,06 posto, a u eurima 4,07 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Pad kamatnih stopa ovisit će i o porezu na štednju ''Kamatne stope na štednju u njemačkim bankama su negativne, što znači da im štediše plaćaju zato što imaju novac na računima. Posljedica je to mjera Europske središnje banke koja se nada da će niskim kamatnim stopama usmjeriti novac u potrošnju i investicije. No, potrošači su i dalje manje skloni potrošnji, kao što ni tvrtke nemaju interesa za investiranjem.
Kod nas će se nastaviti s trendom pada kamatnih stopa, a taj pad mogao bi usporiti porez na kamate na štednju. Dugoročno, na domaćem tržištu ne postoji potrebna ni potražnja za kreditima, banke su disperzirale izvore financiranja, pa ne postoji ni potreba za depozitima'', rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
I ekonomist dr. Damir Novotny ističe da se idućih godina kamate neće podizati. Takav trend kamatnih stopa na štednju i kredite imaju i ostale zemlje EU-a koje nisu u eurozoni, a imaju više kamate od onih u zemljama s eurom.
''Kamate će ostati na niskim razinama. Bez obzira na ekspanzivnu politiku Europske banke, ni kamatne stope ni inflacija nisu rasle'', kaže dr. Novotny.
Slaba potražnja za kreditima diktira i niske kamate na štednju, jer banke nemaju interesa prikupljati štednju kad je nemaju kome plasirati u obliku kredita, a građani su zaduženost u bankama oborili za 4,6 milijardi kuna od kraja 2011. na 126,8 milijardi kuna početkom listopada. Istovremeno su štednju povećali za 14,7 milijardi kuna na 167 milijardi kuna.
Jedini krediti koji rastu su nenamjenski, gotovinski, kojima krpaju račune i dugove, a otplaćuju 38 milijardi kuna tih kredita ili 1,85 milijardi više nego 2011.
