Podsjetimo, prema Zakonu o porezu na dohodak neoporezivo je 2.200 kuna (osnovni osobni odbitak), zatim se daljnjih 2.200 kuna oporezuje po stopi od 12 posto (dohodak do 26.400 kuna godišnje), potom se iznos od 2.200 do 8.800 kuna oporezuje s 25 posto (od 26.400 kuna do 105.600 kuna godišnje), da bi se iznos preko 8.800 kuna (iznad 105.600 kuna godišnje) oporezivao s 40 posto.
Kako je Slobodnoj Dalmacijiu Ministarstvu financija, nešto više od 100.000 ljudi plaća porez na dohodak po stopi od 40 posto, a prema neslužbenim informacijama, država od njih godišnje “ubere” oko dvije milijarde kuna. Budući da ukupni godišnji prihodi od poreza na dohodak iznose oko 10 milijardi kuna, ispada da 100.000 najbogatijih (po primanjima) uplaćuje oko petine tog poreza.¸
Problem kompenzacije
Eventualnim ukidanjem stope od 40 posto ostalo bi se bez nekoliko stotina milijuna kuna i tu dolazimo do problema “kompenzacije” tih sredstava lokalnoj upravi, jer od oko 10 milijardi kuna ukupnih prihoda od poreza na dohodak nešto manje od 9 milijardi kuna pripada lokalnoj upravi.
U Ministarstvu financija stoga su skloniji povećanju gornje granice dohotka koji se oporezuje najvišom stopom, pa bi ona, umjesto 8.800 kuna, trebala iznositi 15.000 ili čak 20.000 kuna.
