Vodič za ulaganja

Imate love? A što ćete s njom?

‘Novac ti ne može kupiti sreću, ali ti svakako može donijeti ugodnije oblike jada.’ Ove riječi Spikea Milligana neumoljivo nas podsjećaju da ne možemo izbjeći brige o novcu. Neimanje novca ili pretjerana zaduženost očite su nevolje, ali niti imaoci novca nisu lišeni brige. Iako se nose s nešto slađim problemima, današnji štediše i investitori suočeni su s nimalo zavidnim okolnostima.

Na samom početku milenija tržište nas je mazilo. Opći rast plaća, divlji rast burze, stabilan i strm rast vrijednosti nekretnina, a sve to uz pad kamatnih stopa, skromnu inflaciju i stabilan tečaj. Milina. A danas, nakon jedne duboke krize i pod prijetnjom sljedeće, mogući gubitak posla je veća briga od nerasta plaća, umjetna stabilnost kune u odnosu na euro nas malo tješi dok je euro ugrožen, burza je u depresiji, kamate na štednju su nikakve, a one na kredite nikako da popuste. Nekretnine kupljene tek prije nekoliko godina značajno su izgubile na vrijednosti i većinu ljudi ostavile s dugovima većim od vrijednosti stana. Inflacija prijeti žderanjem štednje, naravno, onim sretnicima koji istu opće imaju.

‘Bart, da imamo 10.000 dolara bili bismo milijunaši.’ (Homer Simpson) Sve i da imamo, moramo se zapitati kako danas uopće sačuvati i zaštititi ta sredstva, a kamo li ih oploditi.

Mogući scenariji

Što činiti s novcem ovisi o razvoju događaja u koji vjerujete. Autoriteti među ekonomistima predviđaju nekoliko mogućih globalnih scenarija:

1) Sve pet
Kriza u EU se sredi, SAD uspije iznaći izlaz iz svojih dugova kroz gospodarski rast, sve se vraća u normalu… U ovom optimističnom slučaju vjerojatno bi najbolje prošle investicije na tržištu kapitala (dionice).

2) Inflacija
Danas popularna mjera intenzivnog ‘štampanja’ novca kroz programe ‘količinskog olakšanja’ (quantitative easing) može dovesti do značajne inflacije. Povijesno gledano, zlato se pokazalo kao najbolje sredstvo zaštite od inflacije.

3) Katastrofa
Neuspjeh EU, neuredno pucanje Grčke, neadekvatna zaštita Italije i Španjolske, raspad Eurozone i napuštanje nekih manjih članica, drastičan pad BDP-a… U ovom bi slučaju, unatoč vlastitim problemima, najbolje mogle proći obveznice manje ugroženih zemalja, npr. SAD-a.

4) Stagflacija
Gospodarski oporavak odvija se sporo, rast je slab, recesije su češće, niska ili nikakva inflacija, razvijena gospodarstva teško se nose s dugovima, stagflacija u japanskom stilu… Uz relativno visoke prinose, korporativne obveznice mogle bi biti najbolji izbor, unatoč nešto većem sadržanom riziku.

Ekonomisti nisu skloni vjerovati u prvi scenariji, a za treći ne vjeruju da će Europljani biti dovoljno glupi da ga dopuste, pa procjenjuju da je drugi scenariji moguć, a upravo posljednji, četvrti scenariji najizgledniji. Ali, ‘ekonomija ovisi o ekonomistima koliko i vremenske prilike ovise o meteorolozima’. (Jean-Paul Kauffmann)
‘Novac je bolji od siromaštva’

Samo jedno je očito – da nema očitog odgovora. To nam nimalo ne pomaže. I dalje ostajemo zabrinuti oko svog novca i od toga ne možemo pobjeći. I bolje nam je da brinemo jer ‘novac je bolji od siromaštva, a ono barem iz financijskih razloga’. (Woody Allen)

Dakle, svi mi bez roza naočala suočeni smo ili s katastrofom, ili s inflacijom, ili s neobično opasnom stagflacijom. Da stvar bude gora, u nas Hrvata su mogućnosti bitno ograničene. Zlato nije porezno prepoznato kao valuta rezerve, nego se tretira kao luksuz, pa ga nije moguće kupovati po globalnim burzovnim cijenama. Pored toga, zlato se realno teško vrednuje, podložno je špekulacijama i ne nosi tekuće prihode. Domaće tržište korporativnih obveznica praktički uopće ne postoji, a ulaganja putem obvezničkih fondova su netransparentna. Srećom, inoulaganja su dopuštena bez nekih ograničenja, pa domaćim investitorima ipak stoji na raspolaganju cijeli svjetski izbor. Samo se valja konzultirati s nekim brokerom ili investicijskim savjetnikom. Vrijedi imati na umu da je ‘burza jedino mjesto na koje ljudi dolaze u Mercedesima potražiti savjet od onih koji su došli tramvajem’. (Warren Buffet)

Tko razmišlja investicijski agresivno?

Koji nam onda izbor (osim čarape) ostaje u lokalnim okvirima? Za optimiste i poklonike prvog scenarija – burza i dionički fondovi. Od njih 47 tek tri su u zadnjih godinu dana ostvarila pozitivan rezultat, i to od 0,46% do 4,02%. Najveći gubitaši se kreću od 20% do 30% u crvenom. Crobex je u istom razdoblju pao za nešto više od 5%. Naravno, prethodni rezultati ne moraju reflektirati buduće, možda upravo suprotno. Ipak, mislim da malo tko danas investicijski razmišlja previše agresivno. ‘Čini se da je najbolji način za poduplati novac – presaviti ga i staviti u džep.’ (Frank Hubbard)

Možda je osnovna briga današnjih štediša i investitora zaštititi se od inflacije, jer ‘inflacija je oporezivanje mimo zakona’. (Billy Rose) Može li štednja uspješno savladati inflaciju? Pregled kamatnih stopa na bankarsku štednju (12 mjeseci, osnovne stope na minimalne iznose) i prinosa najuspješnijih novčanih fondova je kako slijedi:

‘Nikada nemojte ulagati u ništa što jede ili zahtijeva farbanje’

Znači, u niskorizičnom štednja-style čuvanju novca možemo se nadati dobiti oko 3% na euro ili oko 4% na kunu. HNB kaže da je u rujnu tekuće godine godišnja stopa inflacije iznosila 2,2%, a EU navodi inflaciju od 3%. Međutim, metodologija izračuna službene inflacije je vrlo neobična i zavaravajuća. Mislim, kad je zadnji put kruh poskupio za 20 lipa? U najboljoj varijanti možemo reći da štednja jedva može pokriti inflaciju, i to ako.

Možda vrijedi ulagati u nekretnine, radi rente? Ako stan od 60 kvadrata kupimo za 90.000 eura i iznajmimo za 400 eura mjesečno, to nam daje godišnji prinos od 5,3%, ali valja još platiti porez i snositi troškove održavanja, da ne govorimo o kamatama ako stan kupimo na kredit. Istina, vrijednost nekretnine može porasti, ali može i pasti. Billy Rose je rekao: ‘Nikada nemojte ulagati u ništa što jede ili zahtijeva farbanje.’ Naravno, ne moramo se složiti s njim.

Ali, oko jedne stvari se sigurno slažemo – treba nekako preživjeti, jer ‘moj problem leži u mirenju mojih bruto navika s mojim neto prihodom’. (Errol Flynn)

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr