Bankari oštro napali Vladu: To što predlažete je nepotrebno i štetno

Hrvatska udruga banaka (HUB) poslala je Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske u kojemu se detaljno obrazlaže prijedlog da se iz procedure povuče Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK).

Kada je riječ o građanima dužnicima koji su pogođeni izvanredno promijenjenim okolnostima na tržištu, HUB još jednom napominje da se to pitanje može i treba riješiti sporazumom kojim će se izbjeći diskriminacija i koji će voditi računa o stvarnom položaju dužnika, što su banke i dosad, u okviru danih okolnosti, činile i predlagale.

Pismo HUB-a prenosimo u cijelosti:

”Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani potpredsjednici, poštovane ministrice i ministri, Hrvatska udruga banaka (HUB) sudjelovala je od početka u razgovorima oko ovog prijedloga.

Tijekom više od šest mjeseci, uvijek smo argumentirali i kvantificirali naše prijedloge, u izravnim kontaktima s predlagateljem, Ministarstvom financija. Nažalost, budući da su svi pokušaji dogovora pali u vodu, obrazloženja predlagatelja ili nisu postojala ili su bila neargumentirana, a pitanja koja pokušava riješiti prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) nisu samo stvar dijaloga i (ne)razumijevanja između Ministarstva financija i hrvatskih banaka, nego imaju i šire društvene i gospodarske implikacije, obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom s prijedlogom i zamolbom da se navedeni prijedlog izmjena povuče iz vladine i saborske procedure, jer se sva pitanja koja ova izmjena treba riješiti mogu ili trebaju riješiti drugim propisima ili sporazumima.

Zaštita potrošača je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, ako se govori o socijalnim pitanjima, ona trebaju biti usklađena s Ministarstvom socijalne politike i mladih, a otklanjanje (sankcioniranje) subjektivno procijenjenih nepravilnosti u prošlosti može biti samo u domeni sudstva. Šire posljedice ovakvog prijedloga zakona tiču se čitavog gospodarstva, pa stoga se i obraćamo Vladi Republike Hrvatske.

Ništa nije učinjeno

Postupak “procjene učinka propisa” i u hrvatskom zakonodavstvu precizira da se prije bilo kakvih izmjena mora ustanoviti regulatorni nedostatak, a ako postoji, predvidjeti alternative zakonskom rješenju (ništa ne propisati, samoregulacija ili koregulacija, te nekoliko zakonskih mogućnosti). U ovom slučaju ništa od toga nije učinjeno, a Hrvatska udruga banaka predlaže da se pitanja koja treba riješiti riješe kroz druge propise ili koregulacijom (dogovorom, sporazumom).

Drugi bitan razlog je izvjesna ustavnopravna upitnost nekoliko odredbi ovog zakonskog prijedloga, a vjerujemo da je svima u interesu izbjeći pravnu nesigurnost i daljnje destimuliranje investicija u Hrvatskoj.

Zakon o potrošačkom kreditiranju je transpozicija Direktive o potrošačkim kreditima (2008/48/EC) koju je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. lipnja 2009. godine i koji je stupio na snagu 1. listopada 2010. godine. Na sjednici 28. rujna 2012. godine Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune ovog zakona koje su stupile na snagu dijelom 19. listopada 2012., a dijelom 9. siječnja 2013. Već te izmjene su dobrim dijelom izašle iz okvira Direktive i u cilju zaštite potrošača donijele odredbe koje su bitno strože za vjerovnike nego što je to praksa u zemljama Europske unije.

Ovdje ćemo samo ukratko navesti glavna pitanja koja prijedlog pokušava riješiti i dati razloge zašto smatramo da nije potrebno donositi izmjenu ovog propisa.

Sljedeći redoslijed glavnih pitanja prema člancima prijedloga izmjena Zakona:

Naknade su već definirane Zakonom o kreditnim institucijama, one su tržišna veličina i ne treba ih propisivati. One su ionako uključene u izračun efektivne kamatne stope (EKS) koja je ograničena. Osim toga, prije kraja mandata ovog saziva Europskog parlamenta, predviđa se donošenje legislative koja će regulirati i pitanje naknada (“Bank Accounts Package initiative”), a koju je najavio i povjerenik Mimica nedavno u Zagrebu,
Promjenjive kamatne stope već su vrlo strogo (u usporedbi s EU) definirane posljednjim izmjenama ZPK – osim definicije parametara, potrebno je “kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno posljedične veze kretanja parametara i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope”, te razdoblja korekcije stopa, jasno je rečeno da “Parametri iz stavka 1. ovoga članka mogu biti referentna kamatna stopa (npr. EURIBOR, LIBOR), indeks potrošačkih cijena, premija na kreditni rizik Republike Hrvatske i slični parametri čija promjena ne ovisi o volji jedne ugovorne strane.”,
Reagiranje na specijalnu situaciju (aprecijacija CHF), može se i treba urediti izvan ZPK, po mogućnosti sporazumno. Nije nužno uvođenje zakonskih odredbi za “jednokratnu” uporabu (do prestanka izvanredne okolnosti), koji dovode do zadiranja u ugovorna prava i, posljedično, do diskriminacije raznih skupina potrošača,
Ograničavanje kamatnih stopa – na način kako je definirano u potpunosti odudara od prakse EU. Rigidan i nelogično postavljen limit postaje kontraproduktivan. Umjesto da štiti stanovništvo on povećava rizike jer stavlja dio stanovništva izvan mogućnosti kreditiranja u bankovnom sustavu te prepušta ljude zelenašima

Prekoračenja po tekućem računu (“minusi”) – HUB se slaže s idejom da se minusi trebaju smanjivati, ali smatra da je to pitanje financijske edukacije, a ne da se rješava u ovom Zakonu

Stambeni krediti izrijekom ne pripadaju u spomenutu Direktivu EU, a nova direktiva (CARRP, bivša MCD) treba biti prihvaćena 22. listopada u Europskom parlamentu, te će je Hrvatska morati prenijeti u svoje zakonodavstvo. Ova direktiva će, po prvi put regulirati i ujednačiti na razini EU prava i zaštitu korisnika stambenih kredita.

Navedene izmjene imat će negativan učinak

Navedene točke ukazuju, po našem mišljenju, da su izmjene ZPK u ovom času suvišne, a to potvrđuje i analiza koju je nedavno objavila Hrvatska narodna banka u “Informaciji o gospodarskim kretanjima” u posebnom okviru “Bilješka o očekivanim učincima Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju” čiji zaključak glasi:

“Navedene izmjene mogle bi imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi ukupan kumulativni učinak izmjena Zakona mogao biti mnogostruko veći. To bi moglo utjecati i na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka.”

Hrvatska udruga banaka je, naravno, spremna za suradnju na svim alternativnim propisima i sporazumima, u cilju očuvanja stabilnosti hrvatskog bankovnog sustava.

Predlažemo da Vlada RH imenuje koordinaciju regulatora i više ministarstava kako bi se na najstručniji način pozabavili rješavanjem identificiranih regulatornih nedostataka.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr