Jedan od njih je i Viktor Marohnić, vlasnik spomenute tvrtke koji se oglasio zanimljivim i šaljivim tekstom u kojem je objasnio srž problema gašenja agencije BICRO.
''BICRO, poslovno inovacijska agencija Republike Hrvatske, koja je, kao što će se kasnije pokazati - očito nečijom greškom, osnovana oko 2007. godine, već je godinu dana kasnije investirala 1,7 milijuna kuna u projekt ShoutEm. Toj investiciji tad se pridružio i vlasnik projekta, tvrtka Pet minuta, s 0,8 milijuna kuna vlastitog kapitala. I sve do nedavno Viktor Marohnić i Luka Abrus, vlasnici spomenutih tvrtki, ne bi znali što se u međuvremenu dogodilo da im pred oči nisu došle začuđujuće velike brojke na netom isprintanom komadu papira.
Brojke iz tog izvještaja sablaznile su okupljene i pokazale su da su tvrtke Pet minuta i Dovikivati (ShoutEm) u samo pet godina od investicije uplatile 14,6 milijuna kuna direktno u državni proračun Republike Hrvatske. Za svaku kunu investicije, tvrtke su tako kroz direktne poreze, doprinose i parafiskalne namete uplatile čak 8,4 kuna u proračun. Time je ostvaren, kako to u stručnim krugovima vole reći, ROI od 8,4 puta"m nastavlja Marohnić u svom tekstu.
"No međutim to nije sve - u svom bezumnom naumu, zasipavali su novcem državni proračun i kroz još nekoliko kanala i dodatno, hladni kao led, usporavali pad ekonomije i tako onemogućavali vladajuće u namjeri da u potpunosti istrijebe poduzetnike.
U pet godina ostvarili više od 50 milijuna prihoda
Naime, obje tvrtke su u pet godina ostvarile preko 50 milijuna kuna prihoda, od čega je veći dio (oko 36 milijuna kuna) potrošen na plaće zaposlenika.
Oni su, navodi se u istraživanju, ničim izazvani taj novac većinom ponovo potrošili u Hrvatskoj na stanarine, hranu, benzin i slične neizbježne troškove. Dakle, na svaku 1 kunu BICRO-ve investicije, dodatno je 21 kuna indirektno kroz potrošnju opet dobrim dijelom završila u RH.
Na svu sreću, nekolicina ljudi iz sjene sagledali su širu sliku i na vrijeme uočili problem. Tako je, saznajemo, BICRO-u već prije nekoliko godina ukinut skoro svaki oblik financiranja. Za tako nešto je trebao iznimno velik napor s obzirom da se njihovi programi zapravo većinom financiraju iz Europske banke za obnovu i razvoj, a ne iz proračuna Republike Hrvatske'', piše Marohnić na svojoj stranici.
http://viktor.marohnic.com/vikot/2014/6/1/republika-hrvatska-ulozila-je-17-milijuna-kuna-u-informaticku-tvrtku
