Ugovor sa Svjetskom bankom 3. srpnja 2007. potpisao je bivši ministar financija Ivan Šuker i poručio da će projekt "pomoći Vladi da od Porezne uprave stvori učinkovitiju, djelotvorniju, transparentniju i odgovorniju instituciju". Trebalo je uvesti jedinstveni porezni broj, povećati efikasnost naplate poreznih dugova i smanjiti njihov otpis. Između ostalog, trebalo je i educirati poreznike kako bi stekli "jače vještine i znanja, veći kapacitet i integritet".
Do danas ništa nije učinjeno. Vlada i Ministarstvo financija jednostavno nisu znali kako potrošiti novac.
Da bi dobili ideju odakle uopće krenuti, angažirali su konzultante. U 2008. i 2009. sklopili su tri konzultantska ugovora. Tvrtki BDO savjetovanje dali su da procjeni stanje u Poreznoj upravi Zagreb. Tvrtki Deloitte dali su da anketira poreznike i porezne obveznike i utvrdi koliki je među njima "porezni jaz". Tvrtki KPGM dali su da izradi strategiju upravljanja ljudskim potencijalima. Uz to, od tvrtke CROZ naručili su porezni softver i edukaciju zaposlenika. Uspjeli su potrošiti oko 4 milijuna eura, a ostalo je još 46 milijuna eura, piše Večernji list.
Profitirala jedino Hrvatska pošta Još 2009. građani su na svoje kućne adrese dobili papiriće sa svojim osobnim identifikacijskim brojem - OIB-om.
Šuker je u više navrata najavljivao da će OIB postati jedinstveni broj prema kojemu bi se jednostavno obuhvatili svi podaci o nekom poreznom obvezniku, čime bi država dobila efikasan kontrolni mehanizam, ali to se nikada nije dogodilo. Sa slanjem OIB-a modernizacija Porezne uprave nema nikakve veza, pa je jasno da su nepotrebno potrošena tri milijuna eura iz kredita Svjetske banke. Jedino je profitirala Hrvatska pošta.
Smanjili kredit, pa im opet ostalo 18 milijuna eura
U rujnu 2010. država je javila Svjetskoj banci da ne zna što bi sa novcem koji je dobila, pa se kredit "refinancirao" odnosno smanjio na 25 milijuna eura. Prema dokumentu koji posjeduje Večernjak, riječ je o stanju projekta iz veljače ove godine, iz kredita Svjetske banke do 31. prosinca 2011. realizirano je 7.197,923 eura i 11 centa i još je ostalo oko 18 milijuna eura.
Za nekoliko dana ljudi iz Svjetske bake stižu u Zagreb da vide treba li Vladi uopće taj novac.
Zajam Svjetske banke otvoren je do 30. lipnja 2013. Do tog datuma trebaju biti dovršeni svi projekti koje ta institucija želi financirati. Jedini je problem, čini se, što projekata nema!
