Pokazuje to drugo izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu u kojem se analizira dinamika bogatstva i duga privatnih kućanstava u 50 zemalja širom svijeta.
Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto. Istočna Europa, koja čini 5,6 posto ukupnog svjetskog stanovništva, pokazala se najbrže rastućom regijom u svijetu u proteklom desetljeću. Ipak, stope rasta u Istočnoj Europi od 19 posto prije financijske krize su se nakon 2007. gotovo prepolovile, dok su istovremeno rastuća tržišta Azije i Latinske Amerike ostala skoro netaknuta s prosječnim godišnjim rastom iznad 12 posto.
Kao i prošle godine, Švicarska predvodi top-ljestvicu najbogatijih zemalja, zahvaljujući, između ostalog, svojoj snažnoj valuti. Švicarsku na određenoj udaljenosti slijede Sjedinjene Države, Japan, Danska i Nizozemska.
Dug Hrvata se stabilizirao
Rast privatnog duga se također usporio u protekle tri godine uslijed financijske krize. Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40 posto, navodi se u priopćenju Allianza. Situacija je slična i na globalnoj razini. Nakon što je krajem 2007. dosegnuo svoj vrhunac, globalni pokazatelj duga je opao 3,5 posto, na 67 posto. Ove brojke, međutim, prikrivaju goleme regionalne razlike koje su u uskoj vezi s razinama bogatstva: privatna zaduženost je prije svega problem bogatih zemalja, gdje pokazatelj duga u prosjeku iznosi 88 posto.
Nasuprot tome, pokazatelj duga siromašnijih zemalja je još uvijek na niskih 20 posto. Iste su razlike primjetne i u Istočnoj Europi. Zemlje članice Europske unije imaju pokazatelj duga od oko 40 posto, dok isti pokazatelj u ostatku regije iznosi 14 posto.
Vezani članci:
arti-201104070149006 arti-201104120007006 arti-201104260215006 arti-201107040694006
