Iako su mnogi strahovali da će mjeru stručnog osposobljavanja mladih uz nadoknadu od 1.600 kuna masovno iskoristiti zlonamjerni poslodavci i tako navaliti na iskorištavanje besplatnog rada, pokazuje se da je to bilo 'mnogo buke nizašto'.
Naime, u dva i pol mjeseca primjene spomenute mjere, odnosno od 31. svibnja do 16. kolovoza, zaprimljeno je 1.158 zahtjeva, od čega je ugovoreno 596, odbijeno 208, a u postupku su još 354 zahtjeva.
Polovica zaposlenih su obavezni stažisti
Prednjače odobreni zahtjevi za primjenu te mjere iz javnog, a ne privatnog sektora, piše Poslovni dnevnik. Od ukupnog broja 596 potpisanih ugovora o stručnom osposobljavanju, u privatnom sektoru uključena je 171 osoba, u udrugama i sličnim organizacijama je uključeno 17, u javnom sektoru 121 osoba, a u tijelima i organizacijama u državnom vlasništvu 287 osoba, od kojih se veći dio odnosi na tijela lokalne i regionalne uprave.
Zanimljivo je i to što se od 596 potpisanih ugovora njih 257 odnosi na osobe koje su u statusu obveznih stažista. Iz Zavoda za zapošljavanje napominju da se odobreni zahtjevi za tih 257 osoba odnose na zanimanja za koje je propisana obveza polaganja stručnog ispita, što se odnosi prije svega na zdravstvena zanimanja, zanimanja povezana sa sustavom odgoja i obrazovanja te tijela državne, lokalne i regionalne uprave.
'Besplatan rad nikad nije besplatan'
Profesor Željko Mrnjavac sa splitskoga Ekonomskog fakulteta smatra da ishodi Mrsićeve mjere nisu bili značajniji zbog krize.
"U ovim kriznim vremenima poslodavcima je teško ispuniti preduvjete da bi uopće mogli sudjelovati u programu, a tijekom gospodarske kontrakcije velik broj poslodavaca nema dovoljno posla ni za redovite radnike, pa im se ne isplati gubiti vrijeme na podučavanje novih. Besplatan rad nikad nije besplatan jer za svako radno mjesto treba uložiti prostor i opremu, zato je važnije da je radnik koji je koristi produktivan i pouzdan nego da je 'besplatan'", kaže Mrnjavac.
Ipak, Mrnjavac smatra da je mjera izvrsna, iako kaže da nikad nije bila realno rješenje za desetke tisuća nezaposlenih kako se na početku prikazivalo. "Ona pruža izvrsnu priliku za rastuće poslodavce da isprobaju i educiraju mlade ljude s kojima računaju u budućnosti. Naime, kako je danas teško planirati rast i budućnost, tako ne možemo očekivati veliku ponudu privatnih pripravničkih mjesta", smatra Mrnjavac.
