Kako se moglo čuti na predstavljanju, hrvatski javni dug mogao bi do kraja 2015. godine dosegnuti kritičnu točku od 90 posto BDP-a. Javni dug raste brzinom od 443,66 kuna u sekundi i do danas je narastao na gotovo 290 milijardi kuna.
Brojač koji u realnom vremenu prikazuje povećanje javnoga duga građani grada Zagreba će u narednim mjesecima moći vidjeti na pet LED displaya – dva na Trgu bana Jelačića, te po jednom na Cvjetnom trgu, Maksimirskoj ulici i na Vrbanima. Osim javnoga duga, građani će na Brojaču moći vidjeti i koliki je javni dug po stanovniku te javni dug po zaposlenome.
Prepreka gospodarskog rasta
U ekonomskim krugovima javni dug je prepoznat kao jedna od najvećih prepreka gospodarskog rasta Republike Hrvatske. Visokorazvijene zemlje imaju veću sposobnost podnošenja tereta javnog duga te usprkos tome mogu ostvariti gospodarski rast. Iako Republika Hrvatska ne spada u visokorazvijene zemlje, odnos njenog javnog duga i bruto BDP-a dosegao je vrijednost usporedivu sa visokorazvijenim zemljama poput Velike Britanije ili Austrije, dok znatno premašuje vrijednosti zemalja kao što su Danska, Švedska ili Luksemburg, koje istovremeno imaju visok stupanj razvijenosti te zamjetno veću odgovornost političara prema javnim financijama.
Na predstavljanju "Brojača javnoga duga" govorili su VukVuković sa ZŠEM-a, VelimirŠonje iz Arhivanalitike te DavorHuić iz Lipe. Između ostaloga, istaknuli su kako bez gospodarskog rasta i uravnoteženih javnih financija nije moguće povećati standard života hrvatskih građana, stoga je nužno zaustaviti daljnji rast javnog duga kroz fiskalno odgovornu politiku, i tako obrnuti trendove koji Hrvatsku trenutno vode u neželjenom smjeru. Zadnje tri hrvatske Vlade povećale su javni dug sa 122 milijarde na više od 285 milijardi kuna. To povećanje javnog duga od dva i pol puta ostaje u nasljeđe hrvatskim poreznim obveznicima i gospodarstvu čija je konkurentnost zbog toga diskutabilna, a napredak upitan, priopćili su iz Lipe na čijim stranicama možete vidjeti brojač javnog duga.
