Vlada ovih dana ubrzano dovršava logističke pripreme za pravu ofenzivu koja bi trebala prodrmati uspavane potencijale posustalog gospodarstva, ujedno i opravdati premijerove riječi iz predbožićnih intervjua po kojima Hrvatskoj slijedi godina u kojoj možemo očekivati gospodarski rast, kao i investicije. Vlada tvrdi da joj MMF za to ne treba i da zna što treba učiniti. Tako od idućeg četvrtka sastavlja radne skupine koje bi trebale odraditi taj posao na različitim područjima.
Na čelu Koordinacije za gospodarstvo bit će potpredsjednik Vlade Branko Grčić, skupinu za poslovnu klimu, konkurentnost i privatne investicije predvodit će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, o javnim investicijama i restrukturiranju javnih poduzeća brinut će ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, a o EU fondovima Grčićev zamjenik Jakša Puljiz. Reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu provodit će, pak, ministar Mirando Mrsić, piše Slobodna Dalmacija.
'U 2013. postavili smo ambiciozne ciljeve'
"U 2013. postavili smo ambiciozne ciljeve. Da bismo ostvarili projicirane stope rasta BDP-a (1,8 posto u 2013., 3 posto u 2014. i 3,5 posto u 2015.), neophodan je rast investicija u javnom i privatnom sektoru, kao i povećanje razine iskorištenosti sredstava iz EU fondova, te jači dotok stranog kapitala, osobito kroz izravna strana ulaganja. Kombinacija investicija u javnom i privatnom sektoru, uz jače korištenje novca iz EU fondova, ključ je za oporavak gospodarstva", kaže Grčić koji je uz Koordinaciju regionalnog razvoja i korištenja EU fondova, dobio i zadatak pripreme i provedbe investicijskog ciklusa i dijela reformi, kako bi se osigurao rast koji se neće temeljiti samo na javnim investicijama, nego i na privatnim ulaganjima.
Grčić kaže da Koordinacija očekuje i partnerski odnos HUP-a, HGK-a, HOK-a od kojih se uz kritike očekuju i rješenja. Prvi čovjek Koordinacije kaže da su zacrtani investicijski projekti u 2013. vrijedni oko 72 milijarde kuna, te da se planira blago povećanje osobne potrošnje. Sve to uz rast izvoza i jačanje konkurentnosti. Uz to trebat će podnijeti teret od gotovo šest milijardi kuna kamata koje dolaze na naplatu, plus milijardu kuna za restrukturiranje brodogradnje i 1,7 milijardi kuna uplate u EU proračun.
