"Uobičajeno je da izlaze izvješća EK-a ali nije uobičajeno da se državi ponavlja kako ništa ne radi, i to državi s velikim dubinskim problemima", rekla je Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu i predsjednica stranačkog Odbora za regionalni razvoj i EU fondove.
"Vlada bi na najavu Europske komisije (EK) o uvođenju strožeg ekonomskog nadzora nad Hrvatskom trebala reagirati ozbiljnim i konkretnim akcijama kojim bi se problemi riješili, umjesto što tvrdi kako je to nešto uobičajeno", dodala je.
HDZ od Vlade traži da nakon tri godine prestane s "kontinuiranim analizama" i zanemarivanjem preporuka već da krene s konkretnim aktivnostima i mjerama koje će poboljšati poslovno okruženje u zemlji.
Maletić je podsjetila da je Vlada za prošlu godinu obećala ukinuti ili spojiti 51 neporezni namet, a uspjela je to učiniti samo za sedam. Također, Vlada je u prošloj godini trebala krenuti s dubinskom analizom rashoda u upravljanju javnim financijama i to završiti do proračuna za 2015., no metodologiju za dubinsku analizu napravila je tek pod pritiskom EK-a u rujnu prošle godine.
"U ovakvoj situaciji ne možemo si dozvoliti da imamo Vladu koja reagira samo na temelju pritisaka iz EU-a i EK-a. Zar EK treba tjerati Vladu da napravi nešto dobro za svoju državu i narod", pita Maletić.
Početkom prošle godine prvi je put napravljena dubinska analiza naše ekonomije, pri čemu je EK uočila brojne makroekonomske neravnoteže i loše pokazatelje, a nova analiza samo je njezin nastavak. U njoj je Vladi ponovljena glavna poruka - niste proveli obećane i potrebne reforme, nemate rezultata i Hrvatsku ste doveli u situaciju da u odnosu na druge države EU-a postaje sve siromašnija.
"Za razliku od Hrvatske, ostale članice EU-a počinju snažnije raditi na reformama i poboljšanju investicijskog i poslovnog okruženja, pa su zato predviđanja za njihov rast veća nego za Hrvatsku", kazala je Maletić.
Na upit jesu li na izvješće EK-a utjecale i Vladine mjere zamrzavanja tečaja švicarskog franka i otpisa dugova, odgovorila je da je EK napisala kako je Vlada zamrzavanjem tečaja intervenirala na financijsko tržište mjerama koja nisu uobičajene.
EK-u je cilj dugoročno rješenje, a ne da se jednostranim odlukama trošak prebacuje samo na jednu stranu. "To je samo produbljivanje problema i nepoštivanje tržišnih odnosa", ocjenjuje Maletić.
Što se tiče oprosta dugova, smatra da bi Vlada trebala štititi ljude koji plaćaju račune, a onima koji ih ne plaćaju trebala bi socijalnim mjerama pomoći da mogu živjeti i dugoročno im, otvaranjem radnih mjesta, pomoći da dođu do posla.
Maletić kaže da EK te mjere ne smatra dugoročnim i da ne doprinose gospodarskom jačanju zemlje.
