Nakon Drugog svjetskog rata upisao je studij arhitekture. Talent ga je odveo u svijet karikatura najrazličitije tematike jer se pred njegovom duhovitom i kritičkom oštricom nije mogao sakriti nijedan fenomen, društvena skupina ili ljudska mana. Karikature je crtao za Studentski list i Kerempuh do 1950., a tada je prešao u dnevni list Vjesnik, u kojem je svakodnevicu britko komentirao kroz glavne likove Peru, Klaru i Štefeka.
Legendarni Pero iz Vjesnika
Reisinger je rođen 1927. u Rankovcima kraj Murske Sobote u Sloveniji, ali je od najranijih dana živio u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na studiju arhitekture. Prve karikature objavio je još kao srednjoškolac u humorističkom tjedniku Šilo, a definitivno se afirmirao u humorističkom tjedniku Kerempuh, kojemu je bio stalni suradnik od 1946. do prestanka izlaženja 1958.
Godine 1950. ulazi u uredništvo Vjesnika, u kojemu kao karikaturist i karikaturist-komentator djeluje do odlaska u mirovinu 1986. no karikaturom se intenzivno nastavlja baviti i nakon toga.
Od 1960. do 1993. svakodnevno je u Vjesniku objavljivao rubriku karikature 'Pero' kojom je duhovito komentirao aktualne događaje i prilike u društvu.
Tridesetak tisuća karikatura i ilustracija
Kako piše u posebnom priopćenju Hravtskog društva karikaturista povodom njegove smrti, Reisinger je po vlastitoj procjeni nacrtao tridesetak tisuća karikatura i ilustracija. Reisingerove komentar-karikature iz Vjesnika i Vjesnika u srijedu i drugih hrvatskih tiskovina često su prenosili i ugledni svjetski listovi.
Podjednako virtuozan u crno-bijelom i kolornom crtežu, objavljivao je u nizu domaćih i stranih revijalnih izdanja. U inozemstvu mu je objavljeno nekoliko albuma s tematskim ciklusima karikatura. U albumu 'Rat i mir' (Zagreb, 1995.) predstavljena je njegova satirička kronika ratnih zbivanja u godinama raspada Jugoslavije, a u knjizi 'Pero' (Zagreb, 1997) objavljen je izbor karikatura iz istoimene Vjesnikove rubrike.
Svestrani likovnjak, dobitnik mnogih nagrada
Dobitnik je brojnih nagrada na festivalima karikature u Nizozemskoj, Belgiji, Španjolskoj, Portugalu, Turskoj, Japanu, Južnoj Koreji te u Hrvatskoj. Kao doajenu hrvatskih karikaturista dodijeljena su mu brojna društvena i stručna priznanja, među kojima se ističu državna nagrada za životno djelo 'Vladimir Nazor', Nagrada Grada Zagreba te Nagrada za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva.
Svestrani likovnjak, vješt u raznim likovnim tehnikama, Reisinger se uspješno bavio i novinskom ilustracijom, ilustriranjem i opremom knjiga, plakatom, reklamnim crtežom, filmskom scenografijom, izradom turističkih prospekata, industrijskim oblikovanjem i drugim vidovima likovne djelatnosti.
Okušao se i u stripu i animiranom filmu
Kao jedan od sudionika u pionirskim danima našeg crtanog filma, slikao je pozadine u filmovima 'Veliki miting' i 'Goool!.
Od dječačkih dana zaljubljen u strip, Reisinger se okušao i u toj vrsti likovne naracije. U zabavnom tjedniku 'Petko' objavio je 1952. strip povijesne tematike 'Propast Kamen-Vrha', što je bio njegov jedini izlet u tzv. realistični strip. Veliku popularnost doživjeli su njegovi stripovi o Štefeku i družini, objavljivani 1964-1966. u 'Plavom vjesniku'.
