U sklopu našeg serijala o životu Hrvata koji su se zatekli diljem svijeta u vrijeme korone do sada smo posjetili Škotsku, Švicarsku, Irsku, SAD, odnosno New York, u vode Crvenog mora, Keniju, Čile, Vijetnam, Italiju, Japan, Švedsku, Dansku i Njemačku, a ovoga vas puta vodimo u Nizozemsku, odakle nam se javio dr.sc. Zdenko Šimić, izvanredni profesor sa Zagrebačkog FER-a na privremenom radu u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije (EC JRC) u Pettenu i bivši predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva.
Živi u mjestu Alkmaaru u blizini Sjevernog mora i iako je ono daleko od onoga što bismo mi nazvali poželjnim za kupanje, u ovo je doba ta regija inače puna turista, zbog čega su mnogi vrlo nezadovoljni zbog pandemije.
- Hrvati u Švedskoj objašnjavaju za RTL.hr: 'Život nije kao prije, ali ovo je racionalan pristup'
- Teorija zavjere: Covid-19 došao je pokvariti proljeće
"Vrijeme u Nizozemskoj rijetki hvale - previše kiše, vjetrovito, promjenjivo i prekratki dani u jeseni i zimu. No, na proljeće je vrijeme ponajbolje, barem meni i ovdje na sjevero-zapadu, jer ima najviše sunca i lokalna teorija zavjere je da je Covid19 došao u Nizozemsku baš u proljeće da usput pokvari i uživanje u lijepom vrijeme. Meni se čini kao da je ovo proljeće, barem do sada, čak i više sunčano nego inače, a može biti i da mi to tako izgleda jer sam sada stalno u kući već mjesec i pol dana", govori nam na početku razgovora dr.sc. Zdenko Šimić.
Nizozemska se odlučila za pristup koji je opušteniji od hrvatskog, vrtići, škole, restorani i slično ne rade, no trgovine, primjerice, rade. Prve je mjere zemlja uvela sredinom ožujka, već na samom početku zaraze i vrlo brzo je odustala od početne ideja stjecanje grupnog imuniteta. Ta se zemlja ponekad uspoređuje sa Švedskom, o kojoj smo već pisali, a trenutno je na gotovo 42 tisuće oboljelih i prema posljednjim podacima bilježi 5.288 smrti uzrokovanih Covidom-19.
Ogromne razlike u broju zaraženih unutar zemlje
To su, govori nam dr.sc. Šimić veliki brojevi čak i kada se uzme u obzir da u Nizozemskoj živi 17,3 milijuna ljudi, usput budi rečeno na površini 26% manjoj od Hrvatske. "Maksimum dnevno hospitaliziranih je bio 24 ožujka, 579, a maksimum dnevno umrlih je bio 171, tjedan dana kasnije. Trenutno dnevno ima dodatno oko 400 zaraženih, 40 hospitaliziranih i 30 umrlih."
Kao i kod nas, službene su informacije o situaciji s pandemijom iscrpne i većinom dostupne i na engleskom jeziku obzirom da u Nizozemskoj živi puno ljudi iz drugih zemalja i da se to jako poštuje, naglašava.
Dr.sc. Zdenko Šimić
"Zanimljiva je službena karta Nizozemske na internetu gdje se prikazuje broj hospitaliziranih na 100.000 stanovnika za svaku općinu. Razlike između općina su nevjerojatno velike i brojevi idu od preko 300 na jugo-istoku (Sjeverni Brabant) do ispod 25 na sjeveru (Groningen i susjedne regije). U Amsterdamu i Alkmaaru, gdje ja živim, taj broj iznosi 64 i 48 ukupno hospitaliziranih na 100 tisuća stanovnika. Dakle, nešto lošije od Groningena, ali relativno dobro u odnosu na najveća žarišta", govori.
"Koliko je to velika razlika pokazuje i podatak da je u prvih mjesec dana pandemije u regiji Sjeverni Brabant umrlo ukupno dvostruko više ljudi nego li u istom razdoblju prošle godine. Za usporedbu to povećanje je samo 4% na sjeveru zemlje. Premda ova razlika ima puno razloga neki ističu značajnim to što regije u Nizozemskoj imaju pomaknute proljetne praznike i što poduzimaju različite mjere. Covid je došao ranije na jugo-istoku jer su od tamo ljudi bili u krivo vrijeme na zimovanju izvan Nizozemske tako da su se na sjeveru zemlje mogli bolje pripremiti od samog početka. Posebno važno u okolici Groningena izgleda to što su tamo odlučili testirati ne samo slučajeve s prioritetom i težim stanjem, što je nacionalni pristup" objašnjava.
Ciljana i inteligentna izolacija
"Nizozemsko
zdravstvo je generalno jedno od najuspješnijih ali i dosta
neobično za većinu ljudi koji iz drugih zemalja koji žive ovdje.
U šali se zna reći da nema veze što ti je - lijek je uvijek
paracetamol. To je sigurno značajno utjecalo na neke
specifičnosti pristupa u ovoj krizi. Efikasnost i uspješnost se
mogu definirati na više načina.
Početne i trenutne mjere protiv pandemije Covida u Nizozemskoj se
nazivaju ciljanom i inteligentnom izolacijom.
Zatvoreni su vrtići, škole, sveučilišta, restorani, uslužne djelatnosti s kontaktom, sportske i kulturne institucije. Sve ostalo se temelji na uputama da se ostaje kod kuće ako osoba ima simptome i da se drži fizička udaljenost od 1,5 metara. Javni promet radi, a tvrtkama se savjetuje da rad organiziraju što je više moguće od kuće. Gotovo sve trgovine rade uz minimalnu promjenu radnog vremena. Nema nikakvih ograničenja kretanja izuzev za one koji dolaze izvan Nizozemske obveza je da budu dva tjedna u samoizolaciji, opisuje nam Šimić.
"U samoposlugama se često traži korištenje kolica tako da se lakše drži udaljenost, a na blagajnama su vrlo brzo postavili pregrade od pleksi-stakla. Da olakšaju kartično plaćanje i smanje korištenje gotovine podigli su i iznos za koji ne treba PIN (sa 30 na 50 eura). Usput, u Nizozemskoj se i inače debitne kartice koriste za gotovo sva plaćanja. Nestašica nije bilo izuzev na samom početku u nekim trgovima za dezinfekcijska sredstva. WC papira je bilo i još uvijek ga ima u izobilju. Prema mom iskustvu u poslugama je rijetko gužva i ljudi uglavnom paze na udaljenost. U nekim trgovinama ne puštaju više od jedne osobe po porodici ili autu. Zanimljivo je primjerice što su neke posluge otvorene sat vremena prije redovitog otvaranja samo za starije. Osobno u trgovine idem možda samo malo manje nego inače."
Coffee shopovi rade
Restoran u Amsterdamu u kojem na biciklu možete uzeti hranu za van (AP)
"Tijekom ove iznenadne i složene krize Nizozemska pokazuje koliko je iznimno dobro organizirana zemlja. Škole i sveučilišta su, kao i drugdje, prešli na online nastavu. No, za djecu ljudi koji rade na kritičnim poslovima, vrtići i škole su i dalje otvoreni. Eurosong 2020 je otkazan i mjesto gdje je trebao biti održan, u Roterdamu, je privremeno pretvoreno u bolnicu za slučaj da se broj zaraženih u kritičnom stanju poveća. Nije se znalo kako će se situacija razvijati, a Nizozemska ima blizu tri i pet puta manje kreveta za intenzivnu njegu u odnosu na Belgiju i Njemačku. Na sreću ova privremena bolnica nije korištena i, kao i naša Arena u Zagrebu, sada se vraća u početno stanje."
"Inteligentna izolacija je drastično smanjila broj ljudi u javnom prometu, čak za 90 posto unutar dva tjedna. Ubrzo nakon uvođenja mjera svaki dan je počeo izgledati kao da je vikend, a i to je značajno manje u odnosu na vrijeme prije krize. Promet na cestama je pao na pola početkom travnja. Zanimljivo je da su coffee shopovi, gdje se prodaju lake droge, u početku isto trebali biti zatvoreni. To je najprije stvorilo neviđene redove zadnje sate pred zatvaranje, a poslije se sve skupa brzo preselilo na ulice. Tako da je ova mjera ubrzo promijenjena i sada coffee shopovi mogu prodavati što prodaju, ali samo za ponijeti van bez zadržavanja. Nisam provjeravao, ali prema medijima sve je u redu."
Od svibnja je uvedena mjera obaveznog nošenja maski u javnom prometu, otvaraju se polako i kazališta, muzeji, ali i restorani, gdje će se morati unaprijed rezervirati mjesta, a sve uz držanje distance od metar i pol.
Sportske aktivnosti dozvoljene
Od ostalih mjera, dr.sc. Šimić ističe kao zanimljivu da je za sahrane i crkvene obrede dopušteno okupljanje do 30 osoba.
"Formalna i poslovna okupljanja su dozvoljena za grupe do 100 ljudi. Sve uz sugestiju da se ne okuplja ako nije nužno i da se nastoji držati fizički razmak od 1,5 m. Mladim ljudima je dozvoljeno okupljanje za vanjske sportske aktivnosti. No, sve ostale sportske, zabavne i kulturne aktivnosti su zabranjene do rujna. Važno je imati na umu da je konkretno provođenje svih mjera u Nizozemskoj decentralizirano i da se specifične mjere mogu dosta razlikovati - negdje su primjerice zatvoreni parkovi, uvedene su kazne za kršenje propisa itd."
"Trenutno je plan da se vrtići i osnovne škole ponovo otvore 11 svibnja. Najprije bi osnovne škole radile s 50% đaka. U Nizozemskoj su napravili istraživanje prema kome se pokazuje da ne samo da djeca imaju dominantno blage simptome od Covida već i značajno slabije prenose zarazu. Srednje škole se ne otvaraju jer su regionalne pa bi đaci trebali više putovati. Kod svega što je dozvoljeno vrijedi i generalna napomena da se ostaje doma kada se dobije simptome zaraze."
Ogroman pad izvoza
Što se pak ukupnih ekonomskih posljedica, ni slika u Nizozemskoj još nije jasna, što će pandemija ostaviti za sobom tek će se vidjeti, ali već sada je jasno da će posljedice i po Nizozemsku biti vrlo teške, možda čak posebno izražene zbog značaja izvoza za tu zemlju. "Trenutno se predviđa smanjenje ekonomske aktivnosti za 5% i više nego dvostruko povećanje broja nezaposlenosti na 7,5% do kraja godine. Primjerice, upravo u ovo doba godine izvoz cvijeća je u maksimumu i trenutno se bilježi smanjenje od oko 65% što znači gubitke od oko dvije milijarde eura. Povezan s cvijećem ali i turizmom, poznati vrt Keukenhof, koji od kraja ožujka do sredine svibnja redovito ima oko milijun posjetitelja, zatvoren je i može ga se vidjeti samo na internetu.
Potražnja za tulipanima nije velika ove godine
- Hrvatica iz Njemačke za RTL.hr: 'Teško je do WC papira, ali država skrbi za nas, osjećam se sigurno'
Povratak na posao
"Svi poslovi koji su primarno na računalu nisu, barem prema mom iskustvu, pretjerano pogođeni. Svako radno jutro se vidim online sa dobrim dijelom moga odjela. Zapravo se s nekima koji su u drugim zemljama (moj odjel je u tri zemlje) vidim i čujem dosta više nego inače. Sastanci koji su planirani fizički su održani virtualno. Svi sastanci u vezi s polom se održavaju virtualno prema potrebi. Normalno preferiram sastanke u živo jer je bolja diskusija, ali u trenutnoj situaciji virtualni sastanci su spas da se može nastaviti raditi."
"Povratak na posao je planiran u skladu s lokalnim prilikama od početka svibnja, ali u fazama i prema prioritetu. Drugim riječima svatko tko može raditi od kuće i ne želi odmah na posao može nastaviti s radom na daljinu. Najgore je kolegama koji rade u laboratorijima. Neke aktivnosti, poput seminara, trenutno prebacujemo za kasnije datume, ali i to je neizvjesno tako da ćemo ih možda na kraju odraditi virtualno. Jasno, čovjek se uz sve skupa pita koliko toga bi se trajno moglo i trebalo prebaciti na virtualno. No, stvarnost je da se virtualni sastanci održavaju već dugo vremena i situacija s Covidom će to dodatno ubrzati. To nije idealno, ali je lakše, jeftinije i bolje za okoliš", komentira Šimić.
Posjet rodnom Osijeku
"Ovaj Uskrs nisam uspio doći u Hrvatsku tako da sam našao vremena za popravljanje ograde koju mi je vjetar srušio prije pandemije. Najgore je što trenutno niti ne znam kada ću ići za Hrvatsku. Sva sreća je da su svi dobro i da sam predavanja u Osijeku mogao održati virtualno. Dobro je i da se ovdje može bez problema kretati svuda okolo i uživati u ljepoti ovog djela Nizozemske. No, Covid je između ostaloga pokvario i Kraljev dan (27. travnja) jer je to veliki nacionalni praznik i jedna od najvećih manifestacija. Ove godine je bilo dozvoljeno slaviti samo na balkonima."
Ljudi čekaju na tradicionalna peciva uz poštivanje fizičkog razmaka na Kraljev dan (AP)
"Pristup u Nizozemskoj mi ukupno izgleda odmjeren i relativno opušten. Zdravstveni sustav nije bio preopterećen i ukupna paraliziranost društva i ekonomske posljedice su barem dijelom umanjene. Što će dalje biti s eventualnim dodatnim valovima pandemije i kako će se to sve skupa odraziti na društvo i ekonomiju tek će se vidjeti", kaže na kraju dr.sc. Zdenko Šimić zaključivši na kraju da se nada da njegov parcijalni i subjektivni prikaz dosadašnje situacije u Nizozemskoj ilustrira kako pristup pojedine zemalja ovisi o specifičnim društvenim uvjetima, individualnoj odgovornosti, decentraliziranosti države i drugim faktorima.
Ovdje možete pročitati sve tekstove o Hrvatima u svijetu u doba korone.
