Kako smo u samo 10 godina izgubili pet milijardi kuna

Ulaskom Hrvatske u EU, naša je zemlja preuzele neke nove obveze kada je u pitanju gospodarenje otpadom. Do sada smo podrazumijevali pod terminom ‘gospodarenje otpadom’- prikupi, stavi u kantu za otpad i baci. No to nije tako, naglasila je Irena Relić, voditeljica odjela za pripremu projekata Ministarstva zaštite okoliša.

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Net.hr-om te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka)

Proces kojem treba dugi niz godina da bi se vidio napredak

Gospodarenje otpadom, dodaje Irena Relić, u najmanju ruku znači- razmisli što imaš i što se time može učiniti.
Samo je zadnjih deset godina otkako je Hrvatska počela s pridruživanjem EU, navodi naša sugovornica, na odlagališta bačeno sirovina vrijednih gotovo pet milijardi kuna. To je primjer izuzetno lošeg gospodarenja, jer, otpad nije smeće. Ipak, samim ulaskom u Europsku uniju, ništa se preko noći nije promijenilo. Relić kaže:” Riječ je o procesu kojem treba dugi niz godina da bi se vidio napredak. Zapravo smo 10 godina izgubili, iako smo u pretpristupnom razdoblju počeli preuzimati europske obveze i ugrađivati ih u naše zakonodavstvo. Za neka područja su dogovorena i prijelazna razdoblja.”

Gospodarenje otpadom je važna tema; ne samo za Hrvatsku, već i za Europsku uniju. Kako zbog gospodarenja resursima, kojih je sve manje, ali i zbog zaštite okoliša kojem štetimo bacanjem otpada. Europska unije je donijela Direktivu o otpadu na osnovu koje su se donijeti i podzakonski akti gdje se svako područje gospodarenja otpadom posebno tretira, pojašnjava Relić.

Do kraja 2018. treba izgraditi centre za gospodarenje otpadom i zatvori postojeća odlagališta

“Najvažnija odredba te Direktive je hijerarhija gospodarenja otpadom. Prva je stepenica sprječavanje nastanka otpada, potom recikliranje, iskorištavanje i oporavljanje, a tek potom, kao najgora mogućnost- odlaganje.”
Hrvatska je tako preuzela obvezu da do kraja 2018. godine izgradi centre za gospodarenje otpadom i zatvori postojeća odlagališta. U tom bi se periodu i građani trebali informirati i osvijestiti kroz uvođenje sustava razdvajanja otpada u domovima.

“Centre za gospodarenje otpadom nitko ne želi imati u svojem mjestu. Većinom građani ne znaju što su oni i kako funkcioniraju. Centar nije ništa nego tvornica gdje se prerađuje otpad. U njemu se iz otpada izvlači sve što je iskoristivo, kako bi se što manje toga bacilo.”

Preuzetom europskom direktivom, dodaje Relić iz Ministarstva zaštite okoliša, kada je u pitanju gospodarenja otpadom, dio je obveza delegiran i na građane.

“Prije svega se od građana očekuje veća osvješćenost o recikliranju. Potrebno je razmisliti, kada u ruci imamo određeni predmet, kuda s njime nakon upotrebe, može li se on još jednom upotrijebiti. O tome treba razmisliti i prije njegove kupnje. Podizanjem svijesti, u konačnici bi trebalo rezultirat i manjim računima za zbrinjavanje komunalnog otpada.”

Sanacije i Centri za gospodarenje otpadom

Pred nama, ističe naša sugovornica, još puno posla da bismo postigli razinu zbrinjavanja otpada koju imaju, primjerice, Njemačka ili Austrija. Puno je točaka u sustavu koje možemo nazvati kritičnima, a među njima je najslabija provedba samih zakona na terenu. Zakoni su usvojeni, ali bezvrijedni ako ih se ne provodi, naglašava Relić.

“Zakone i pravilnike imamo od 2005. godine. Najgore je stanje s Direktivom neusklađenim i nesaniranim odlagalištima. Neka rade i bez dozvola. Mnoge jedinice lokalne samouprave nisu niti krenule u izradu projekata. Zbog toga je i pokrenuta akcija ‘Velika čistka’ kako bi se kroz pojačani nadzor svih odlagališta kako bi se prisililo sve i jedinica lokalne samouprave, ali i komunalna poduzeća i prijevoznike, da se moraju držati zakona, iako se to godinama toleriralo njihovo kršenje.”

Voditeljica odjela za pripremu projekata Irena Relić ističe kako sa značajnim sredstvima Europska unije sudjeluje u sanaciji odlagališta. 74 milijuna eura iz Bruxelles, dobiveno je za sanaciju, ali i za izgradnju Centara za gospodarenje otpadom za Primorsko-goransku i Istarsku županiju, Kaštjun i Marišćina.

Trenutno se intenzivno radi na izradi projekata za Centre za gospodarenje otpadom. Trenutno ih se planira 10-tak, ali, ističe Relić, taj se broj revidira. Rade se analize kako bi dobili optimalan broj i optimalne lokacije za njihovu izgradnju. Naglasila je kako je trenutno u izradi studija za izgradnju centra za istočni dio Hrvatske, odnosno, Slavoniju. Ti bi projekti trebali biti gotovi do 2018. godine.

Do tada se radi na sanacijama postojećih odlagališta. Njih je 300-njak, 110 ih je sanirano, a 50 je sanacija u tijeku.
Čini se kako je puno obveza stavljeno na leđa jedinica lokalne samouprave, kaže Irena Relić, voditeljica odjela za pripremu projekata Ministarstva zaštite okoliša, ali i upozorava da je tu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji osigurava sredstva za sufinanciranje sanacija i opreme.

“Tako više nema isprike da netko ne može uspostaviti sustav gospodarenje otpadom. Novci su osigurani, a rokovi postavljeni.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr