Pusić je novinarima nakon sjednice vlade rekla da je donošenje odluke o toj kandidaturi u nadležnosti vlade i da predsjednica u tome formalno ne sudjeluje, ali da je važno i korisno imati njezinu podršku.
"Ona je meni u dva navrata rekla da smatra da bi bilo vrlo dobro za Hrvatsku da ima kandidata, da je to za Hrvatsku svakako plus. Ja se nadam, temeljem naša dva razgovora na tu temu, da će me predsjednica podržati, naročito za vrijeme svog boravka na otvaranju Opće skupštine u New Yorku koncem ovog i početkom sljedećeg mjeseca kada će imati prilike razgovarati sa cijelim nizom stranih državnika i predsjednika koji će tamo biti prisutni."
Novi postupak izbora
Pusić je rekla da je u okviru UN-u postignut konsenzus da se 11. rujna donese rezolucija kojom će se definirati postupak izbora sljedećeg glavnog tajnika ili tajnice UN-a, a koji će se donekle razlikovati od onoga što je bilo do sada.
Temeljem te rezolucije, predsjedavajući Vijeća sigurnosti UN-a i predsjednik Opće skupštine UN-a poslat će zajedničko pismo kojim će pozvati države članice da istaknu svoje kandidate.
Također se predlaže da se do studenoga napravi popis kandidata temeljem ne samo kandidatura nego i obavljenih razgovora s kandidatima, što znači da bi do prosinca trebalo ne samo istaknuti kandidate nego i s tim kandidatima obaviti razgovore, objasnila je.
Konačna odluka će se donositi temeljem toga užeg popisa, koji će biti definiran do prosinca, a prijedlog je da to bude negdje u ovo doba iduće godine. Mandat aktualnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu istječe u prosincu 2016.
Komplicirana procedura
Do sada je procedura bila takva da su članice Vijeća sigurnosti razmotrile sve prijedloge, odlučile se za jedan i uputile ga Općoj skupštini koja je onda aklamacijom birla glavnog tajnika UN-a. Sada je prijedlog da potencijalni kandidati imaju priliku i obvezu predstaviti se Općoj skupštini i, među ostalim, iznijeti svoje viđenje funkcioniranja te institucije u razdoblju koje predstoji, rekla je Pusić.
Istaknula je da je postignut neformalni dogovor i oko toga da će se po prvi put tražiti kandidat ili kandidatkinja iz skupine Istočne Europe. Kako je rekla, regionalne skupine su definirane nakon Drugog svjetskog rata pa su donekle arhaične, ali navedena skupina dosad nije dala čelnog čovjeka UN-a.
Na "dugačkom štapu"
Po njezinim riječima, procedura odabira glavnog tajnika vrlo je komplicirana i sama činjenica da je netko kandidat ne znači da će biti i izabran, ali daje priliku zemljama iz kojih su kandidati dolaze da dobiju "veću vidljivost".
"Bez obzira na sve formalne i neformalne kriterije i preferencije koji se spominju, potpuno je jasno da je svaki kandidat, pa tako smatram i svoju kandidaturu, na vrlo 'dugačkom štapu'", rekla je Pusić, dodavši da je veća vjerojatnost da neće nego da će biti izabrana.
"Ali u samoj proceduri Hrvatska se ima priliku predstaviti u tom procesu selekcije. Zemlja kroz to dobiva puno veću vidljivost i ima kandidata koji, po mom mišljenju, neće osramotiti zemlju u toj prezentaciji. Ako na kraju cijele procedure uspijemo i u izboru, to bi bilo sasvim izuzetno i fantastično, ali što se mene tiče mislim da je velika stvar i dat ću apsolutno sve od sebe u samom procesu jer je to za nas plus", istaknula je Pusić.
