Ta je obveza u skladu s Dublinskim ugovorom, koji Hrvatsku obvezuje na primanje 3493 osobe koje će biti vraćene iz zapadne Europe. Te osobe već mjesecima dolaze u zemlju, no problem je u činjenici što Hrvatska ima tek dva centra za azilante, a i ta dva su prenapučena.
'Naši volonteri stalno su prisutni u Porinu. Trenutno tamo ima 600 osoba, u sobama je previše ljudi, jedna sportska prostorija prenamijenjena je u spavaonicu s krevetima na kat, a na višim katovima Porina madraci su čak i u hodnicima. Defnitivno, stanje nije normalno ni ugodno za život. Treba imati na umu da mnogi od njih tamo provedu i do pola godine, s obzirom na to da toliko traju procedure dobivanja odgovora vezano uz traženje međunarodne zaštite.
MUP šuti o tome gdje će smjestiti migrante
Trenutno MUP ne daje informaciju gdje će biti smješteni migranti koji se vrate iz europskih zemalja. Centar Porin kod Zagreba je prepunjen, a i centar kod Kutine je pun. Ne znamo koji su trenutno planovi MUP-a, ali definitivno ta dva centra više nemaju kapaciteta', rekla je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.
CMS je potvrdio kako je povratak migranata već u tijeku.
'Ljudi koji su vraćeni prema 'dublinskoj uredbi' dolaze već mjesecima. Iz Austrije, Švicarske, Njemačke, Švedske već se mjesecima vraćaju i upravo zbog toga je kod nas povećan broj tražitelja azila. Nemamo precizne brojke jer MUP na naše upite odgovora s dva tjedna zakašnjenja, pa možemo zaključiti da je do sada vraćeno 200-tinjak migranata', rekla je Kekuš. Iz MUP-a u srijedu nije stigao odgovor na upite Glasa Slavonije gdje bi se trebao smjestiti tako velik broj tražitelja azila, tako da se ne zna hoće li to biti na jednoj lokaciji ili na njih nekoliko.
Tisuće pokušavaju pronaći put prema Zapadu
Uz sve navedeno valja naglasiti kako se na istočnim granicama okuplja sve veći broj migranata. Procijenjeno je kako je u Bugarskoj trenutno njih 10.000, odakle pokušavaju prijeći u Srbiju. Otamo još nekoliko tisuća izbjeglica pokušava pronaći put prema Zapadu.
Oni koji su iz Turske uspjeli ući u Bugarsku odustaju od rute preko Rumunjske jer im je Dunav koji teče većim dijelom granice nepremostiva prepreka. Stoga se radije odlučuju na put prema Srbiji i Hrvatskoj, jer je Mađarska svoju granicu osigurala ogradom i bodljikavom žicom.