Za 300.000 kuna

TEHNIČKA POGREŠKA: Država ovršila banku – umjesto dužnog građanina!

Trgovački sud u Zagrebu u četvrtak je presudio da Ministarstvo financija isplati 300.000 kuna Hypo Alpe-Adria banci koju je ‘ovršio’ zbog pogreške banke u ‘uvođenju nove funkcionalnosti u program’ pa se država naplatila od banke umjesto od njenog klijenta – dužne vlasnice obrta u Belom Manastiru.

Kako se navodi u obrazloženju presude, Hypo banka je 4. rujna 2013. bila obaviještena od Fine o priljevu novca na račun svog klijenta, ali i da je pogreškom u svom sustavu istog dana izdala naloge prisilne naplate za koje nije bilo pokrića na računu klijenta.

Greška u izračunu

Banka je prethodno od Fine bila obaviještena o svim osnovama za plaćanja koje je potrebno izvršiti po predmetnom računu klijenta. Tog je dana priljev na računu klijenta iznosio 2.122 kuna, a dopušteno prekoračenje bilo je nula kuna te je prisilno trebalo biti naplaćeno samo onoliko koliko je bilo na računu. No, tog su dana izdani nalozi za prisilnu naplatu od čak 302.122 kune.

Do navedene pogreške i naplate 300.000 kuna u korist državnog proračuna došlo je, kako ističu u banci, prilikom uvođenja nove funkcionalnosti u program koji izvršava osnove za plaćanje pa je došlo do pogreške u izračunu početnog raspoloživog stanja. Naime, klijent je imao odobreno dopušteno prekoračenje od 300.000 kuna do siječnja 2013. temeljem ugovora o kreditu i sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz siječnja 2010.

No, navedeni ‘program s pogreškom’ računao je da je spornog 4. rujna 2013. klijent i dalje imao dopušteno prekoračenje, iako prekoračenja u stvari više nije bilo. Uslijed navedene pogreške došlo je do naplate rješenja o ovrsi u korist državnog proračuna u iznosu od 61.911 kuna i 240.210 kuna.

Stjecanje bez osnove

Hypo banka tijekom suđenja nije sporila da je država imala tražbina prema njihovom klijentu, ali su tvrdili da je prisilna naplata provedena od banke umjesto klijenta te da se ‘radi o stjecanju bez osnove’.

Iako je prisilna naplata s računa Hypo banke provedena zbog pogreške same banke, sud je državi naložio da banci mora platiti 300.000 kuna uvećanih za zatezne kamate od čak 12 posto i 3350 kuna sudskih troškova. Ipak, odbijen je zahtjev banke da joj se isplati i zatezna kamata preko dosuđenog iznosa.

Protiv ove presude država se može žaliti u roku od osam dana od dostave pisanog otpravka presude, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr