Iako ga je premijer Andrej Plenković zbog pritiska javnosti i medija odgodio, nije i odustao od uvođenja novog nameta. Ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek kaže kako upravo porez na nekretnine, kao djelomična zamjena za visoko porezno opterećenje rada ali i dohodaka koji ostvaruju poduzetnici, može poslužiti kao instrument ekonomske politike usmjerene rastu i razvoju.
Vizek je objasnila koja je prednost novog poreza.
Uređenje tržišta nekretnina
'Najveći razlog za uvođenje takvog poreza je to što on zaista ima potencijal urediti tržište nekretnina te da jednu ogromnu imovinu koju građani ne koriste, a to je između 10 i 20 posto ukupnog stambenog fonda, koji bi se na ovaj način stavio u funkciju', rekla je za N1.
Neki bi građani mogli prodati neke nekretnine na koje bi morali plaćati porez. Vizek kaže da to ovisi o tome na koji način se taj porez definira.
'Možete ga uvijek definirati na način da povoljnije tretirate nekretnine koje su u najmu i barem na taj način natjerate građane da unajmljuju te nekretnine. Kada nekretnine stoje apsolutno prazne društvo nema apsolutno nikakav povrat od kapitala koje je utrošilo da bi se te nekretnine izgradile i sva potrebna infrastruktura. Drugi cilj je naravno smanjivanje ekonomskih nejednakosti. Definitivno, taj porez treba biti formuliran na način da za nekretninu u kojoj građani žive on bude isti ili čak niži od komunalne naknade koju bi taj porez trebao zamijeniti, a svaka sljedeća nekretnina bi trebala biti dramatično više oporezivana, što bi onda doista porezno opteretilo one koji su bogati. To bi bio cilj takvog poreza. Kod nas je to bilo nešto drugačije zamišljeno. A ono što bih rekla je da bi najgori dio promašaja u cijeloj priči bila izrazito loša komunikacija Vlade vezano za ovođenje ovog poreza', objašnjava Vizek.
Što se tiče EU, ravnateljica Ekonomskog instituta navodi kako u pravilu postoje različite stope za različiti tip nekretnine.
'Treba biti jako oprezan'
'Također se može uvesti razlika između korištene i nekorištene nekretnine , ali treba biti jako oprezan jer je naš Ustavni sud srušio jedan takav porez na nekorišteno poljoprivredno zemljište. Dakle, treba jako paziti na koji se to način uopće može definirati kako bi to bilo u skladu s našim Ustavom', rekla je Vizek.
Otpor građana je velik. Na pitanje koliko se u Hrvatskoj uprihodi od poreza od rada, a koliko od poreza na imovinu, Vizek odgovara:
'Hrvatska je po tom pitanju jako specifična. Stariji se sjećaju za vrijeme bivše Jugoslavije, gdje je u socijalizmu bio kapital bio jako omražen, no ni tada nikada nikome napamet nije palo da uvode taj porez, onda znate koliki je otpor građana prema takvoj vrsti oporezivanja', kaže Vizek.
Većina zemalja EU ima porez na imovinu.
'Nas Europska komisija već nekoliko godina sili da taj porez uvodimo. Jednostavno na nama je da se odluči koji način je idelan da to napravimo, a da se pritom administrativni teret provedbe ne prebacuje na građane, što je ovdje bio slučaj, a što ja smatram da je doista izrazito skandalozno', zaključila je Vizek.
