Najsiromašniju hrvatsku regiju opet zeznuli

Krajem prošloga tjedna Europska komisija predstavila je devet glavnih koridora koji će činiti okosnicu prometa unutar europskog jedinstvenog tržišta i za koju će se u razdoblju od 2014. do 2020. iz europskog proračuna izdvojiti 26 milijardi eura.

Komisija tvrdi da je riječ o najtemeljitijoj reformi infrastrukturne politike od njezina nastanka 80-ih kojom se želi povezati postojeća rascjepkana mreža europskih cesta, željeznica, zračnih luka i kanala u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu.

Za Hrvatsku su izravno bitna tri koridora: mediteranski, Rajna – Dunav i baltičko-jadranski.

Mediteranski koridor proteže se od Pirenejskog poluotoka do mađarsko-ukrajinske granice, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka – Zagreb – Budimpešta, kao i poveznica Zagreb – Slovenija. Preko njega Hrvatska će biti spojena i na baltičko-jadranski koridor, koji se proteže od sjevera Italije do poljske obale na Baltiku. To su cestovni i željeznički koridori, dok je koridor Rajna – Dunav riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu i Budimpeštu, odakle jedan dio prolazi granicom Hrvatske i Srbije dalje do Crnog mora.

Samo dva od devet prometnih koridora prolaze kroz Hrvatsku

Dakle, samo dva od tih devet glavnih europskih prometnih koridora prolaze jednim dijelom kroz Hrvatsku, a s obzirom da će se s gore navedenih 26 milijardi eura financirati samo projekti koji imaju vrijednost za EU, a ne i nacionalni projekti, Hrvatska će imati mogućnost koristiti se tim sredstvima samo za dva prometna pravca: Rijeka – Zagreb i Zagreb – Ljubljana, piše Osijek031.com.

Prema tome Slavonija neće profitirati iz tog velikog projekta, a razlog je vjerojatno taj što koridor 10, koji prolazi kroz Hrvatsku prema istoku, ide kroz Srbiju, koja nije članica EU, dok izuzetno bitan koridor 5C vodi do BiH, koja također nije članica EU.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr