Na konferenciji će biti izložen povijesni pregled izrade Registra, značaj i vrijednost toga da Republika Hrvatska po prvi puta u povijesti ima javno dostupan Registar imovine, te koji su planovi i ciljevi za budućnost vezano za ovaj projekt.
"Ovo nije popis za rasprodaju", naglasio je potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić, dodajući da bi Registar trebao bi omogućiti da država ne bude loš gospodar.
"Puno toga je zjapilo prazno, a trošili smo veliki novac za održavanje", izjavio je.
Ne zna se vrijednost
Mladen Pejnović, predstojnik ureda za upravljanje državnom imovinom je kazao da je nakon pretvorbe velik dio određivanja vlasništva ostao nedovršen.
"Postavlja se pitanje koja je vrijednost te imovine? Mi ne znamo koja je točno vrijednost, ali znamo kako se ona prati", kazao je Pejnović, navodeći za primjer dionice koje je lakše procijeniti, za razliku od nekretnina. Određivanje vrijednosti je vrlo skup proces, a podaci vrijede tek pola godine, tj. uvelike ovise o tržištu nekretnina.
"Centar pažnje javnosti bi trebalo polako seliti sa države na svakog korisnika državne imovine. Objavljujemo 119 korisnika", kazao je. Registar je nedovršen, niti će ikada biti završen - u njega će se unositi izmjene.
"Nije bilo potrebe da u registar uđu umjetnine i bijeli medvjedi, a po novom propisu će i to biti popisano", izjavio je Pejnović.
Vidljivost je izuzetno važna, jer omogućuje kontrolu onoga što je vlasništvo građana, naglasio je šef DUUDI-ja. Cilj je da korisnici maksimalno odgovaraju za efikasnost svoje imovine, istakao je. Bjelolasica je" neuspjeh našeg sporta, turizma", naveo je za primjer, a onda je spomenuo i Imunološki zavod gdje država ima 83 posto udjela, "no on je prije svega loš posao u medicinskom, zdravstvenom i poslovnom dijelu".
"HTV je u vlasništvu države i nećete pitati DUUDI kakav je tamo program", kazao je zatim.
Sankcije zbog nedostavljanja podataka
Pejnović je najavio sankcije za državna tijela i društva koja nisu dostavila podatke, među kojima su i Hrvatski geološki institut, Agencija za opremu pod tlakom i Hrvatska matica iseljenika.
Nakon više od 20 godina samostalnosti, država je objavila prvi popis imovine u posjedu državnih institucija i poduzeća. Registar uspostavlja i vodi Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), a u sastavljanju je sudjelovalo više od stotinu institucija. U registru je popis državne imovine objavljen u obliku popisa vlasničkih udjela u trgovačkim društvima i popisa nekretnina, a sadržava podatke koje su obveznici registra dostavljali temeljem svoje evidencije.
Upisano je ukupno 362.628 nekretnina, od čega je popisano 2109 građevina i građevinskih zemljišta, zatim 27.790 stambenih objekata, 8.414 poslovnih prostora, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave te 24 rezidencijalna objekta ili vile. Što se tiče 630 nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH, podaci o njima su tajna. Popisano je i 450 dionica u trgovačkim društvima te 240 poslovnih udjela u trgovačkim društvima.
