OPASNOST VREBA I IZ SVJEŽEG PORILUKA: Inspekcija kod prodavača na jednoj zagrebačkoj tržnici utvrdila rizičnu količinu pesticida
Kako piše Slobodna Dalmacija, usporedo s kontrolama mesa, poljoprivredna je inspekcija u posljednjih petnaestak dana krenula "češljati" i štandove s voćem i povrćem na tržnicama, a da bi se tu moglo štošta sumnjivo pronaći smatra Nenad Kuftić, predsjednik Saveza udruga ekoloških proizvođača.
Upravo je on na nedavnom sastanku s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem upozorio na problem sumnjive prodaje na tržnicama, što je vjerojatno, smatra Kuftić, i potaknulo inspektore na akciju.
'OPG-ovi čak 95 posto proizvoda preprodaju ili švercaju'
"Građani zaista ne znaju što kupuju. Kad dođu na tržnicu i vide natpis OPG, puni su povjerenja jer misle kako kupuju domaće, a zapravo im se podvaljuje voće i povrće s veletržnica, nerijetko i iz uvoza. S punom odgovornošću tvrdim da OPG-ovi čak 95 posto proizvoda, zapravo, preprodaju ili švercaju, kako se običava reći. Kako drukčije objasniti činjenicu da jedan OPG-ovac, koji nema ni stabla agruma na svojoj zemlji, svake godine uredno prodaje mandarine i limune", kaže Kuftić.
"Našoj inspekciji nije neobično ni to što se banane prodaju na štandovima bez fiskalne blagajne koju naši OPG-ovi nisu dužni imati. Ne treba biti neki detektiv kako bi se utvrdilo da se pojedini trgovci registriraju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo samo radi benefita poput već spomenute fiskalizacije. To je siva zona koju će se, pretpostavljam, sada početi razotkrivati ", dodaje Kuftić.
"Čak i oni koji imaju zemlju i bave se uzgojem voća i povrća, na tržnicu donose proizvode od kojih dobar dio sasvim sigurno ne bi prošao analizu", tvrdi Željko Iličić, Kuftićev kolega iz Saveza udruga ekoproizvođača.
"Ako na pakiranju pesticida piše jedan čep na određenu površinu zemlje, naš će poljoprivrednik to odmah udvostručiti, ako ne i utrostručiti kako bi bio siguran da će se time riješiti nametnika i pospješiti rast proizvoda. Javna je tajna, osim toga, da svaki veliki poljoprivrednik na jedan način uzgaja voće i povrće za svoje potrebe, a na drugi način ono koje će plasirati na prodajnom punktu", govori Iličić.
Na našim se tržnicama, tvrdi Nenad Kuftić, prodaju i goleme količine uvozne robe iz EU-a koja se, kao što je evidentno i na primjeru mesa, nedovoljno kontrolira. Proizvođači navode kako se voće i povrće koje izvozimo laboratorijski kontrolira na 170 tvari iz pesticida, a ono koje uvozimo na 90, odnosno upola manje. Iz Ministarstva poljoprivrede jučer smo tražili potvrdu te informacije, no nismo je dobili.
"Problem je što su i potrošači zbunjeni jer više ni sami ne znaju kad je vrijeme od kojeg voća i povrća. U trgovačkim lancima se tijekom cijele godine prodaju rajčice i tikvice, mladi krumpir im stiže već u lipnju! Rajčica iz Nizozemske ili Španjolske ne može, međutim, biti ubrana zrela, a ona s hrvatske zemlje može", govori Kuftić.
Problem je, međutim, što i domaći proizvod u sebi može sadržavati niz štetnih tvari, pa su potrošači u nedoumici gdje i što kupovati. Naši sugovornici, logično, kupce upućuju na registrirane ekoproizvođače koji su u uzgoju dužni poštovati stroga pravila - izbaciti pesticide, koristiti organsko gnojivo i slično.
"Smeta nam što se pod terminom 'eko' ili 'bio' danas prodaje svašta, a zna se točno što takva proizvodnja podrazumijeva. Poljoprivredna je inspekcija dosad žmirila na takve stvari, no mi se nadamo kako će se i to u dogledno vrijeme promijeniti", poručuju Iličić i Kuftić.
U sir dodavali krumpir?!
Da bismo itekako trebali biti skeptični kad kupujemo na tržnici govori i nevjerojatan slučaj čovjeka koji nam se obratio (podaci poznati redakciji). On i supruga prije nekoliko godina dali su na analizu livanjski sir i kiseli kupus koji se na splitskom pazaru prodavao pod "domaći".
"Kad je stigao nalaz, bili smo u šoku - u 'livanjcu' je, odnosno u sirnoj masi, otkriven krumpir koji mu povećava težinu, dok su u kiselom kupusu pronašli tragove urina. Naša prodavačica bila je, očito, vjerna starom receptu prema kojem je mokraća najbolje utjecala na fermentaciju i kiselost proizvoda. Trebam li uopće govoriti kako se danas, ipak, radije odlučujem na industrijsko pakiranje kiselog kupusa", kaže čitatelj.
