PREKRŠILI ZAKON

OBJAVILI TAJNE PODATKE: Konačno se zna koje su sve banke izigrale hrvatske građane u konverziji

Negodujući kako pritom krše tri zakona, Hrvatska narodna banka je u skladu s presudom Visokog upravnog suda ipak objavila popis banaka koje su kršile Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Hrvatska narodna banka (HNB) odgovorila je Udruzi Franak i na posljednja tri zahtjeva te poslala podatke o tome koje su banke prekršile zakon o konverziji kredita u ‘švicarcima’, koje je mjere poduzela te jesu li pokrenuti prekršajni postupci.

GUVERNER HNB-a: ‘Za dva dana objavljujemo tajne podatke u slučaju franak’

Nepravilnosti je HNB uočila kod Addiko Banka, Raiffeisen Banka i Sberbanka, dok su prekršajni postupci pokrenuti protiv Raiffeisena i Sberbanka te još uvijek traju.

Kazne do 200 tisuća kuna

Jedan je postupak protiv austrijske Raiffeisen banke (RBA), stoji u odgovoru, jer nije dostavila izračune konverzija dužnicima u ‘švicarcima’ kod kojih obveza vraćanja kredita zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili prisilno ostvarena. Isti je prekršaj utvrđen i kod Sberbanka. Za taj je prekršaj predviđena novčana kazna od 80 do 200 tisuća kuna.

FRANAK OD STRANAKA TRAŽI ODGOVORE NA 8 PITANJA: HNB šuti, zašto je zaustavljena konverzija kredita?

Iz HNB-a navode da su nakon njihova nadzora obje banke i tim dužnicima izradile i poslale nove, ispravne izračune konverzije.

Uz to, navodi se u odgovoru, RBA je pogrešno utvrđivala početne kamatne stope prilikom izračuna konverzije primjenom kamatne stope koju je banka primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja, ali vezane uz euro, prema datumu isplate kredita umjesto prema datumu sklapanja ugovora o kreditu. I zbog toga je središnja banka provela nadzor nad RBA, koji, kako stoji u odgovoru, nije dobrovoljno pristupio izradi novih izračuna konverzije kojima bi se ispravile utvrđene nepravilnosti dok mu HNB to rješenjem nije naložio. To je također prekršaj za koji Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) predviđa novčanu kaznu u iznosu od 80 do 200 tisuća kuna.

U aneks ‘ugurali’ sporne članke

Nepravilnosti su uočene i kod Addiko banke (tada Hypo Alpe-Adria-Bank), koja je u prijedloge aneksa ugovora o kreditu unosila odredbe kojima su unaprijed ugovoreni učinci, odnosno pravo banke na raskid tih aneksa, u slučaju da Ustavni sud u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti ZPK-a ukine dio tog zakona ili cijeli zakon. Prema mišljenju HNB-a, stoji u odgovoru Udruzi Franak, te su ugovorne odredbe predstavljale dodatne uvjete dužnicima kojima bi se derogirala njihova druga prava. Kako Addiko banka nije dobrovoljno ispravila te nepravilnosti, HNB je donio rješenje kojim je banci naložio izmjenu aneksa ugovora tako da se iz njih izostave te sporne odredbe, odnosno da se dužnicima ponovno ponudi sklapanje aneksa ugovora.

Istu je odredbu u svojim prijedlozima aneksa ugovora imala i RBA, koja je anekse u tom dijelu ispravila, nakon što joj je HNB to naložio rješenjem, kao i Sberbank, koja je anekse ispravila samostalno.

Vujčić: ‘Više ne znamo što smijemo objaviti’

Guverner HNB-a Boris Vujčić, najavljujući objavu popisa, rekao je kako će, uz već objavljeni izvještaj o nadzoru provedbe zakona, samo dodati imena banaka. Naglasio je kako je to suprotno trima zakonima, ali ne strahuje od tužbi banaka, jer je tako naložio Visoki upravni sud.

Vujčić je za Dnevnik.hr i dodao da “više nije siguran što HNB može, a što ne može objaviti”.

Aleksić: HNB nije obavila svoj posao

Kako prenosi 24sata, odgovore središnje banke komentirao je saborski zastupnik i član Udruge Franak Goran Aleksić (Snaga), riječima da “to uistinu nije Bog zna kaj” te ističući da HNB zapravo nije obavio svoj posao, jer nije utvrdio nezakonitost fiksnih marži.

“Banke su u svim ugovorima nametnule nezakonite fiksne marže dužnicima. To su fiksne marže koje su određene u eurskim kreditima na temelju zatečenih kamata 1. siječnja 2014. godine. To su fiksne marže koje su previsoke, nisu one koje su bile na početku ugovornih odnosa u euro kreditima. Dakle, to je glavni problem s konverzijom, a ovo što je bilo to znamo i bez toga što smo dobili od HNB-a”, izjavio je Aleksić novinarima u Hrvatskom saboru.

Dakle, ističe, “HNB nije obavio svoj posao”.

“HNB je morao utvrditi jesu li fiksne marže u svim novim ugovorima određene na nezakonit način, kao što su one na nezakonit način utvrđene u eurskim kreditima 1. siječnja 2014. godine, samovoljom banaka. I to se mora promijeniti i to će se, izgleda, i promijeniti”, zaključio je Aleksić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr