Njemački pravni stručnjak, Stefan Talmon, smatra kako Arbitražni sud nema pravo odlučivati o izlasku Hrvatske iz arbitraže, ali isto tako vjeruje da će na Hrvatsku biti pojačan pritisak ne bi li provela arbitražnu odluku.
Hrvatska je iz arbitraže istupila zbog povrede postupka od strane Slovenije. Je li Hrvatska imala pravo povući taj potez? 'Tu postoje tri znatne povrede: zastupnica Slovenije je za vrijeme postupka pred Arbitražnim sudom bila u kontaktu sa sucem kojeg je imenovala Slovenija; oboje su razgovarali o vršenju utjecaja na druge arbitražne suce i dogovoreno je da će slovenski sudac u postupak unijeti dokumente koje je pripremila slovenska strana. Te optužbe slovenska strana nije opovrgnula. Ali mora se postaviti pitanje jesu li te povrede dovoljne da Arbitražni sud mora obustaviti postupak', kaže profesor Talmon za Deutche Welle.
Nema negativnih posljedica po Hrvatsku
On dodaje kako Arbitražni sud polazi od toga da spomenute povrede postupka nisu ostavile negativne posljedice po Hrvatsku s obzirom na to da su ostavke podnijeli i hrvatski i slovenski članovi suda nakon čega su imenovani novi suci, a dokumenti koje je slovenska strana neovlašteno unijela u spise, uklonjeni su.
'Prema mom mišljenju, Arbitražni sud nije nadležan za donošenje odluke o tome. To pitanje se rješava Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora. Ondje se određuje da, ako jedna strana bitno povrijedi ugovor, druga strana može taj ugovor prekinuti. Postavlja se dakle pitanje što je bitna povreda', kaže Talmon i daje vlastitu procjenu, sukladnu Bečkoj konvenciji i Sporazumu o arbitraži.
'Upitno je jesu li kontakti između Slovenije i slovenskog suca ugrozili rad Suda. Ja bih na to pitanje odgovorio potvrdno. Upravo u jednoj politički krajnje osjetljivoj stvari, kao što je spor između Slovenije i Hrvatske, ne radi se o tome da se provede pravda, nego da prema vani ne nastane ni najmanja sumnja u pravednost. A čini mi se da se baš to dogodilo', kaže.
Hrvatska ima dobru poziciju, ali...
On smatra kako Hrvatska ima dobre argumente da je Slovenija prekršila bitne odredbe Sporazuma o arbitraži te da, sve dok se ovo pitanje konačno ne riješi, može zastupati svoj stav da nije obvezna provesti arbitražnu odluku.
Sukladno svemu, minimalne su šanse da će se iznaći nekakvo pravno rješenje pa će sve na koncu ovisiti o politici.
'Ako će se Hrvatska i dalje protiviti provedbi arbitražne odluke, onda će Slovenija pokušati izvršiti politički pritisak. Sigurno će biti i političkog pritiska na Hrvatsku od strane Europske unije, jer je EU bio u velikoj mjeri angažiran na tom dogovoru o arbitraži. EU je izričito zahtijevao sklapanje Sporazuma o arbitraži, a Vijeće EU-a je čak bilo svjedok potpisivanja Sporazuma. Mislim da će i pojedine države članice izvršiti pritisak na Hrvatsku, među njima i Njemačka', kaže Talmon.
Iako on osobno smatra da postoje dobri argumentiza poziciju prema kojoj je Hrvatska pravovaljano prekinula Sporazum o arbitraži, dodaje da većina njegovih kolega, kao i sam Arbitražni sud, polaze od pretpostavek da je Sporazum i dalje važeći te da Hrvatska krši međunarodno pravo jer ga ne provodi.
'To dovodi do toga da Slovenija ima pravo poduzeti mjere protiv Hrvatske. Recimo ako Hrvatska želi postati članica neke institucije ili organizacije, onda Slovenija može glasovati protiv. A Slovenija može otići i korak dalje i početi kršiti bilateralne ugovore. To bi kršenje ugovora onda bilo opravdano, jer se Hrvatska ne pridržava Sporazuma o arbitraži', zaključuje Talmon.
