"Uistinu nema mjesta riječi 'strah'. Točno je da se Europa nalazi u jednom latentnom stanju zbog migrantske krize. Hrvatska kao članica EU dijeli tu sudbinu, a sastanak u Beču je jednostavno potreba da se pronađu najbolja i najracionalnija rješenja kad je migracijska kriza u pitanju", izjavio je Orepić, gostujući u Dnevniku HTV-a.
Istaknuo je kako su članice EU konkretnije usmjerile svoju reakciju prema zajedničkom rješenju problema migrantske krize, a to zajedničko rješenje predstavlja nastojanje da se održi sporazum Europske unije i Turske, dok drugi smjer predstavlja dogovor oko zajedničkog nadzora vanjskih granica EU, a što, kazao je, dosad nije bilo dovoljno naglašeno niti se dovoljno provodilo.
Upitan koliko ima slučajeva ilegalnih pokušaja prelaska hrvatsko-srbijanske granice te kako postupa hrvatska policija, Orepić je rekao da takvih pokušaja ima svakodnevno, ali ohrabruje da je s oko stotinjak pokušaja dnevno prije mjesec dana taj broj sada pao na nekakvih 10 do 15 pokušaja dnevno.
'Ako se zadovolje zajednički ciljevi iz Beča, uvjeren sam da neće doći do velikog migrantskog vala'
Na pitanje što bi se, ipak, dogodilo da krene veći migrantski val i uđe u Hrvatsku te imamo li mi uopće potrebne kapacitete za smjestiti ih, odgovorio je kako uopće ne treba ovu situaciju promišljati na takav način. "U ovom trenutku uistinu ništa ne ukazuje na to da će doći nekakav veliki val i zapljusnuti Hrvatsku ili Europu. Postoji latentna opasnost, to je točno, ali ukoliko se zadovolje ovi zajednički ciljevi koji su definirani sada u Beču, ukoliko se iznađe rješenje da zaživi sporazum Europske unije i Turske i ukoliko se značajno uloži u zaštitu vanjskih granica EU, uvjeren sam da do migrantskog vala neće doći", naglasio je.
U Dnevniku mu je postavljeno i pitanje nije li ipak mudro imati i Plan B, koji bi u slučaju krajnje nužde omogućio i podizanje zida na granici te angažiranje vojske, s obzirom da zemlje u okruženju poput Mađarske, Austrije i Slovenije podižu i zidove kako bi zaustavile migrantski val.
"Mi imamo soluciju B, ali činjenica je sljedeća - migrantsku krizu mi nismo prouzročili, niti ćemo je riješiti samostalno. Mi se bavimo posljedicama. Bavili smo se i u onom prvom valu posljedicama, bavit ćemo se i sada. Vrlo je bitno biti racionalan i svjestan odgovornosti, svjestan trenutka i okolnosti te na njih reagirati konkretno. Pretjerivati sada s nekakvim osiguranjem nekakvog velikog broja smještajnih potencijala ili na taj način stvarati žice na granici, to je uistinu ja čak držim neprimjereno", poručio je.
Posljednjih dana nevladine organizacije javljaju kako se zbog Dublinskih protokola veći broj migranata, koji su lani ušli u EU, sada vraćaju u Hrvatsku, na što Orepić kaže kako je Hrvatska odgovorna članica EU koja dobiva i pohvale za suradnju. "Dakle, imamo obveze po Dublinu i mi ćemo svoje obveze provoditi. Ljude koji mi trebamo prihvatiti ćemo prihvatiti, to je naša obveza, isto kao što na osnovu preseljenja i premještanja također imamo obvezu primiti 1582 ljudi. Mi tu uistinu u tom smjeru i radimo, konstantno i napori se ulažu svaki dan da se Hrvatska pokaže kao ozbiljna zemlja i ozbiljan partner u EU", rekao je.
'Volio bih da se percepcija javnosti uskladi s realnošću, a realnost je da nema naznaka o velikom valu'
"Naglašavam da je Hrvatska aktivan kreator i sudionik zajedničke sigurnosne politike EU i tu poziciju ćemo čvrsto držati", istaknuo je i dodao kako Hrvatska ima potrebne potencijale zbrinuti migrante koji se odluče vratiti.
"Hrvatska ima potencijale, za sada dajemo konkretne odgovore na sve konkretne zahtjeve i nema nikakvih problema. U ovom trenutku imamo 609 ljudi koje jednostavno 'obrađujemo' sukladno našim zakonskim regulativama i to je to. Volio bih da se tendencija javnosti, odnosno percepcija ukupnog problema uskladi s realnošću, a realnost je da u ovom trenutku uistinu nema nikakvih naznaka o velikom migrantskom valu. Ukoliko on dođe, zahvatit će cijelu Europu na način kako će zahvatiti, pa ćemo reagirati u odnosu na konkretnu situaciju", zaključio je Orepić.
