Nacija nikad siromašnija, a raste broj multimilijunaša

Svaki peti građanin u Hrvatskoj je siromašan. Upućuje na to stopa rizika od siromaštva od gotovo 20 posto.

S druge strane, prema podacima iz 2014., u Hrvatskoj je brzorastući broj multimilijunaša – lani ih je bilo 220. Broj iznimno bogatih povećava se znatno brže od svjetskog prosjeka, ustvrdila je konzultantska kuća za praćenje vrijednosti imovine sa sjedištem u Londonu. Dok oni gomilaju milijune, nekretnine, ušteđevinu, vozila…, svaki peti građanin ‘gomila’ bijedu, obilazi pučke kuhinje, zagleda u kante za smeće, skuplja neplaćene račune… Ravnatelj GD Crvenog križa Đakovo Đuro Brataljenović kaže kako im na vrata svakodnevno kucaju ljudi u potrebi, dok se u pučkoj kuhinji hrani njih 43.

”Dostojanstvo čovjeka je da radi”, kaže Brataljenović, upozoravajući na veliku nezaposlenost iz koje proizlazi i siromaštvo. ”Ljudi traže hranu. Sve više ljudi teško živi, ne živi kvalitetno u smislu prehrane, zdravstvene zaštite, plaćanja režija…”, kaže Brataljenović Glasu Slavonije.
Nema dana da, kaže župnik đakovačke Župe Svih svetih, vlč. Tomislav Ćorluka, osobe u potrebi ne zakucaju i na vrata te župe. Najviše traže novac.
”Najčešće im pomažemo u hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći i obući, s nešto namještaja, znaju biti i pokoja invalidska kolica… Kada dijelimo odjeću, zna doći i po 50 osoba”, kaže vlč. Ćorluka.

Siromaštvo nije samo financijska, materijalna, nego višestruka prikraćenost osobe i vuče ju na društvene, obrazovne i druge margine, u diskriminaciju.

”Europska komisija definirala je socijalnu isključenost kao proces koji gura pojedince na margine društva i sprječava ih da potpuno sudjeluju u društvu zbog osobnog siromaštva, nedostatka osnovnih kompetencija, šansi za cjeloživotno učenje ili zbog diskriminacije. Konkretno, ona znači da socijalno isključeni ne sudjeluju u raspodjeli društvenih dobara koje određujemo kao kombinaciju institucionalnih i političkih resursa, npr. mogućnosti školovanja i pristupa svim razinama obrazovanja, stipendijama, pristupu i korištenju zdravstvenih i socijalnih usluga na lokalnoj i nacionalnoj razini, slaboj političkoj participaciji. Socijalno isključene osobe se manje druže s drugima, imaju manju obiteljsku i prijateljsku podršku u teškim situacijama”, upozorava potpredsjednik hrvatske mreže protiv siromaštva i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković.

”Ta socijalna isključenost nije privremena, ima obilježja trajnog stanja jer izlaz iz situacije nije lako dostupan. Ona znači i da nesudjelovanje u raspodjeli društvenih dobara nije nužno posljedica osobnih nedostataka – lijenosti, nesposobnosti ili drugih mana već je izazvana strukturalnim čimbenicima ili institucionaliziranim nejednakostima”, upozorava Marković.
http://www.glas-slavonije.hr/259854/1/Svaki-peti-gradjanin-siromasan-a-raste-broj-multimilijunasa

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr