Klasična navlakuša: ‘U francima sam uzeo 150.000 €, a morao bih vratiti milijun. Kako?’

”Najviše ubija ova neizvjesnost i pritisak pod kojom živi cijela obitelj”, kazao je Rajko Šetka, vozač u dubrovačkom prijevozniku, otac sedmero djece, koji ovih dana proživljava sve ono što i 60 tisuća drugih hrvatskih građana koji imaju kredite u ‘švicarcima’.

Prvi kredit Rajko je podignuo 2007. godine u iznosu od 75 tisuća eura za zemljište u Mlinima sa započetom gradnjom. Posebno naglašava iznos u eurima.

”Iskreno, nisam ni znao za kredit u francima, a tražio sam iznos koji je dopuštala moja tadašnja plaća. Došli smo do iznosa od nekih 75 tisuća eura, ali su mi u banci rekli kako su za toliki kredit potrebna dva stabilna jamca ili sudužnika, a budući da sam znao da je to bila nemoguća misija, gotovo sam odustao. Međutim, tada mi je službenica ponudila kredit u švicarskim francima uz obrazloženje da je to stabilna valuta i još, što je zanimljivije, uz manju kamatu nego u eurima. S dozom humora sam upitao pa koliko mi tu jamaca treba.

Obrazložila je kako za takav kredit uvjeti nisu tako rigorozni kao prilikom uzimanja eura, a kada sam pitao može li jamac biti sin koji radi u kafiću, rekla je da podnesem zahtjev jer misli da će moći. Bio sam oduševljen, niža mi je kamata, sredio sam jamce i sudužnike, sve ostalo u obitelji i kredit se realizirao – tako je to idilično izgledalo u početku”, rekao je Šetka Slobodnoj Dalmaciji.

Stao na pola puta s gradnjom

Budući da Rajko ima višečlanu obitelj i stao je na pola puta s gradnjom, odlučuje se za još jedan kredit u iznosu od 75 tisuća eura u istoj godini, koji je također pretvoren u franke.

U početku je kamatna stopa za Rajkov kredit bila 4,89 posto, da bi 2008. godine skočila na 5,89 posto, pa na 6,25 posto i na kraju, uz još jedan veliki skok 2011., na 6,74 posto.

‘Ne zaboravimo valutnu klauzulu’

”Dakle, u tih sedam godina za više od dva posto su mi dignute kamate, a da ne zaboravimo valutnu klauzulu, a tadašnji tečaj je bio 4,75, a znamo koliki je sada. Ne treba biti stručnjak pa izračunati koji su to bili udarci. Rata mi se od početnih 6.800 kuna povećala na 10.500”, kaže Rajko odgovarajući na primjedbe onih koji kažu ‘pa mogli ste znati ovo ili ono’.
”Nitko nije rekao da sam trebao povesti pravnika prigodom dizanja kredita”, dodaje Rajko.

Također smatra da je to jedna obična prijevara banaka.
”Dogodilo se jedno klasično vrbovanje, navlakuša. Iza ove izjave stojim i moralno i pravno. Nitko vam neće tek tako nešto ponuditi bez velikog interesa. Stalno se pitam zašto franak, zašto nitko od relevantnih čimbenika hrvatske Vlade, HNB-a ni do dandanas nije objasnio zašto franak. Primjerice, austrijska banka je obavijestila svoje klijente o rizicima. Meni nitko, kao ni ostalim štedišama, nije ništa rekao. Šutilo se. Ovih dana svi govore – šok. Nije to šok, nego to je agresija na građane RH koju je odradio bankarski lobi. Nisu to mogli raditi bez znanja hrvatske Vlade koja je bila u to vrijeme, a nije ni ova koja je danas puno učinila, kao ni HNB”, dodaje ogorčeno štediša.

Papiri ne lažu

Kako bi pojasnio u kakvoj se situaciji nalazi, prostire brojke koje je doista teško uopće pojmiti. Kada je dignuo kredit u vrijednosti 150 tisuća eura, u tom trenutku to bilo 238.395 švicarskih franaka, a na današnji dan to je više od 238.395 eura.

”Eto što se dogodilo za osam godina, a kredit je na 25 godina. Kako je sve krenulo, ako se nešto ne učini, a ja se nadam da hoće, onda bih ja do kraja kredita za ovih sedamnaest godina vratio više od milijun eura. Evo točno tako papiri pokazuju”, dodaje Šetka.

Banka nije odobrila kredit

Unatoč brojkama koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnima, Rajko se nada da će se ipak pronaći rješenje. Pokušao je već, ali naišao je na zid. Naime, Rajkov najstariji sin i nevjesta htjeli su uzeti stambeni kredit od 70 tisuća eura kako bi umanjili njegov kredit. Kada su prikupili sve papire, banka nije odobrila kredit.
”Pitao sam se što se to događa. Nisu li u banci bacili oko kako bi mi uzeli kuću”, prisjeća se Rajko.

Ističe kako bi se ovoj agoniji konačno trebalo stati na kraj jer se zbog dužničkog ropstva u Hrvatskoj dogodio i jedan smrtni slučaj mlade osobe.
”Koliko je to samo izazvalo bolesti, koliko je to navuklo problema, rastava braka. Nitko na to ne upozorava. Gledam sinoć na televiziji kako bi ‘trebalo učiniti ovo, ono’, ja se ipak uzdam u institucije. Ugovor se mora vratiti na dan uzimanja kredita i odatle se krene i radi obračun. Za onoliko koliko ste preplatili, smanjit će vam se rata kredita. Idemo to riješiti. I bankama je u interesu da se to riješi jer ljudi jednostavno ne mogu vraćati kredite”.

O tome kako dalje, Rajko kaže kako će kredit pokušati prebaciti na mlađe članove obitelji, premda su ga u banci već jednom odbili.
Imate li i vi sličnih iskustava? Šaljite na vijesti@portal.net.hr.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/271563/Default.aspx

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr