NISU GA SVI PODRŽALI

IZGLASAN PRORAČUN ZA 2017: Evo kakve planove Plenkovićeva Vlada ima s državnim novcem

Hrvatski je sabor izglasao proračun za 2017. godinu s 86 glasova za, javlja N1.

37 saborskih zatsupnika glasovalo je protiv predloženog proračuna, dok je njih četvero bilo suzdržano.

Prvi je to proračun vlade Andreja Plenkovića, a njime se planiraju prihodi od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit od 6,8 milijardi kuna, točnije, 1,9 posto BDP-a.

Podnijeti amandmani zahtijevaju povećanje rashoda za više od 9 milijardi kuna, to nije moguće prihvatiti, poručila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.

Oporba podnijela amandmane, većina ih sve odbila

Najviše amandmana podnijeli su SDP i HNS, a iz redova saborske većine stigla su tri. Financijski najteži bili su amandmani Ivana Lovrinovića, zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku (10 milijardi kuna), te SDP-ova Predraga Matića (5 milijardi kuna).

Hrvatski sabor je poslijepodne odbio sva 132 amandmana na državni proračun za iduću godinu, među njima i onaj onaj Ivana Lovrinovića koji je bio financijski najteži.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku predlagao je da se 10 milijardi kuna s “kapitalnog računa” HNB-a, u kojem je nalazi zadržana dobit Središnje banke od njena osnivanja, isplati osnivaču i vlasniku HNB-a, dakle Republici Hrvatskoj, kao prihod od financijske imovine.

Predložio je i kako rasporediti taj “izvanredni prihod”.

Najznačajniji dio, 1,4 milijarde kuna usmjerio bi za isplatu duga radnicima na temelju nerealiziranog ugovora sa sindikatima, milijardu za povećanje mirovina, po 500 milijuna za ministarstava zdravstva, znanosti te obrane, sto milijuna dobilo bi Državno odvjetništvo RH, 50 milijuna MUP za isplate otpremnina, a 150 milijuna Imunološki zavod, predložio je Lovrinović.

Ministar financija Zdravko Marić tumači da je amandman u suprotnosti s obvezama preuzetima na međunarodnom planu, te statutom Europske središnje banke.

Opće pričuve HNB-a se formiraju kako bismo imali stavku za različite vrste rizika, dodao je ministar Marić.

Lovrinović je ustvrdio kako je njegov amandman jedni koji je pružao realnu šansu da se prihod proračuna podigne za 10 milijuna kuna.

Odbija se nešto što je realno. Da ste ovo stavili na početku rasprave o amandmanima, ona bi trajala pola sata, sve bi bilo pokriveno, smatra Lovrinović.

Proračun se temelji na projekciji gospodarskog rasta

Proračunski prihodi za iduću godinu planirani su na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna i deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Proračun se temelji na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

Porezni su prihodi projicirani u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a kod najizdašnijeg poreznog prihoda PDV-a očekuje se rast od 4 posto, na 46,2 milijarde kuna.

Planiraju više rashoda

Proračunski rashodi trebali bi iznositi 128,4 milijarde kuna, što je 6,7 milijardi kuna ili 5, 48 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Najviše čine naknade građanima i kućanstvima – 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto ili gotovo 600 milijuna kuna. Za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja.

Rashodi za zaposlene u idućoj bi godini trebali iznositi 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr