"Tito je bez dvojbe bio jedan od najvećih državnika razdoblja Europe u vrijeme Drugog svjetskog rata", kazao je prvi predsjednik neovisne Hrvatske, Franjo Tuđman u dokumentarcu 'Tuđman' iz 1997. godine. Tuđman je u ono vrijeme u svojem uredu na Pantovčaku držao Titovu bistu, a promjena imena Trga maršala Tita nije mu padala na pamet.
"Bio je komunist, marksist, ali je bio veoma pragmatičan političar i želio je ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u sklopu Jugoslavije, a želio je isto tako da i ta Jugoslavija, ta njegova socijalistička Jugoslavija, bude ravnopravna u odnosu na Sovjetski savez odnosno na Staljina. Zasluge Tita su, što se hrvatskog naroda tiče, u tome što je on s antifašističkim pokretom doveo hrvatski narod na stranu pobjedničkih, demokratskih sila, antifašističke koalicije, što je omogućilo da se stvori federalna država Hrvatska i po Ustavu, od prvog Ustava 1945 do Ustava iz 1974., što je omogućilo da imamo i pravne osnove za samoodređenje i proglašenje samostalne Hrvatske", kazao je Tuđman.
'Uvijek je ostao Hrvat'
U dokumentarcu se osvrnuo i na njegovo djelovanje i zasluge na području vanjske politike te je kazao kako je Tito 'pružio otpor Staljinu kad su zapadne sile bile gotovo bespomoćne u odnosu na komunistički blok, sovjetski blok, a i u odnosu na širenje komunizma u čitavome svijetu".
"I kao komunist uvijek je ostao Hrvat", naglasio je Tuđman. Potom je kazao da to što je bio komunist da mu je to bila negativna strana, kao i što je bio odgovoran za uvođenje komunističkog režima i za sve one zločine koje je taj komunistički režim činio, na samo u ratu već i nakon rata.
"Što se tiče hrvatskog naroda, bez obzira je li naredio ili nije osobno naredio, a vjerojatno nije, ali snosi odgovornost i za tragediju hrvatskog naroda u Bleiburgu, zatim poslije rata za progone i Hrvata i nacionalno demokratskih elemenata u Hrvatskoj i u drugim zemljama. On je bio čovjek koji je, i kao komunist, uvijek ostao Hrvat, dokaz je da se u Zagrebu družio i prijateljevao s hrvatskim književnikom Miroslavom Krležom, s kojim sam i ja bio prijatelj i koji je na kraju spasio mene od progona svog komunističkog režima", rekao je Tuđman u deokumentarcu iz 1997.
'U vrijeme slamanja Hrvatskog proljeća 1971./1972., hrvatski komunistički režim, po diktatu i u suglasnosti s beogradskim vlastodršcima, htjeli su mi suditi od 15 do 20 godina zbog špijunaže. Zato što sam kao profesor i kao pisac, kao direktor instituta imao neke dodire za znanstvenim ljudima iz Europe i Ameriek i tako dalje. I kad je Tito čuo od Miroslava Krleže da tu nema nikakvih razloga za to, poručio je tom komunističkom vodstvu Hrvatske i Jugoslavije da Tuđmanu, kao što je rekao, ne pakuju', ispričao je Tuđman.
