Cvitan zato predlaže donošenje novog Zakona o državnom odvjetništvu iz kojeg bi se, među ostalim, izdvojile odredbe o državnoodvjetničkom vijeću, tijelu koje bira i kažnjava državne odvjetnike, ali i reguliralo snošenje troškova u pojedinim postupcima.
Mijenjati zakone
"Potrebno je izmjeniti i Zakon o Uredu za suzbijanje korpucije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) kako bi se on mogao usredotočiti na doista najteža kaznena djela", smatra Cvitan. Predlaže i da se izmjeni Zakon o kaznenom postupku, naravno u onom dijelu koji se tiče rada državnih odvjetnika. Prije svega Cvitan tu misli na rokove u kojima se mora provesti istraga, te podići optužnica. "Rok za provođenje istrage morao bi biti isntruktivan", naglašava Cvitan. Riječ je o okvirnom roku, nakon kojeg državno odvjetništvo ne bi gubilo pravo na nastavak istrage, budući da je vrlo često suočeno s iznimno složenim postupcima, koji zbog toga traju i duže nego što to zakon trenutno dopušta.
Iznoseći svoje prijedloge u godišnjem izvješću o radu DORH-a, Cvitan traži da se u Zakon o kaznenom postupku izmjene odredbe o jamstvu, te da se posebno obrati pažnja na ograničenje instituta jamstva na opasnost od bijega.
Glavni državni odvjetnik predlaže i izmjene Zakona o parničnom postupku koje bi omogućile ubrzanje procesa. U svom izvješću posebno ističe složene vlasničke sporove u kojima DORH zastupa državu.
Ugrožena imovina RH
"Sporovi oko državne imovine u kojima DORH zastupa državu iznimno su skupi, Tu su veliki troškovi vještačenja, a DUUDI ih odbija platiti. DORH nema sredstava za podmirenje tih troškova zbog čega se određena vještačenja ne mogu i neće provesti. Zbog toga možemo izgubiti pravo izvesti taj dokaz, što u konačnici može ugroziti imovinu Republike Hrvatske", upozorava Cvitan i podsjeća kako je lani tražio da te troškove snosi tijelo državne uprave koje pojedinom nekretninom, oko koje se spor vodi, upravlja.
Cvitan u svom izvješću među ostalim primjećuje i problem s policijskim istražiteljima koji prema nalogu DORH-a ispituju osumnjičenika ili svjedoka, no njih u pojedinim policijskim upravama jednostano nema dovoljno. Naime, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima propisuje da istražitelj smije biti policijski službenik koji ima završen fakultet, te najmanje pet godina iskustva na suzbijanju kriminala.
"S druge strane, neki iskusni inspektori, budući da ne zadovoljavaju formalne uvjete, ne mogu biti istražitelji što nam otežava posao, i istragu čini manjkavom", naglašava Cvitan.